Pred ekspertnom radnom grupom za ustavne reforme u Federaciji BiH je ogroman i značajan posao jer, osim podrške da se u ustavnom uređenju ovog entiteta moraju učiniti ključne promjene, proteklih godina ozbiljnijih pokušaja nije bilo.

Sjedinjene Američke Države su pokrenule diplomatsku inicijativu za ustavnu rekonstrukciju Federacije, ali ne nameću rješenja, kaže jedan od članova expertne grupe dr. Kasim Trnka:

„Amerika jedino što očekuje to je da ne bi trebalo da se ide na dalje podjele, niti američka administracija smatra treći entitet validnim rješenjem. A smisao je da je to krajnje kompliciran sistem, skup i neefikasan, da sporo donosi odluke, ali isto tako ne smije se odstupšiti od onih osnovnih principa da poštuje princip nacionalne ravnopravnosti tri konstitutivna naroda i, u duhu presude Sejdić-Finci, pripadnika ostalih naroda u Federaciji", navodi Trnka.

Pri izradi novih rješenja ne smije se zanemariti situacija nastala nakon opštih izbora 2010.godine, smatra Enver Išerić, iz Federalnog ministarstva pravde:

„Ja mislim da je ovo jedan izborni ciklus koji je pokazao puno nedostataka i nelogičnosti u ustroju institucija FBiH. Slična je situacija i sa institucijama BiH. Zbog toga bi trebalo izvršiti ozbiljnu i detaljnu analizu funkcije predsjednika i potpredsjednika FBiH, njihove ovlasti i razmisliti uopće o potrebi ostavljanja te institucije u sistemu organizacije vlasti", ocjenjuje Išerić.

​​Jedno od pitanja koje treba riješiti u okviru preporuka za ustavne promjene će svakako biti razgraničenja sadašnjih podijeljenih nadležnosti između Federacije i njenih kantona, ističe profesor Sarajevskog univerziteta dr. Mirko Pejanović:

„Iskustvo je pokazalo da podijeljene nadležnosti nisu dovele do efikasnog vršenja vlasti, i to znaju oni koji se bave pojedinim segmentima vlasti, naročito u oblastima unutrašnjih poslova, pravosuđa, ekologije, koncesija itd. Ja znam jedan primjer da je jedna koncesija trebala da se čeka nekoliko godina, a onda su zainteresovani iz jedne evropske države odsutali jer su izgubili vrijeme, a vrijeme je novac. Ne funkcioniraju valjano izvršni aspekti ove zajedničke nadležnosti.“

Parlamentarizam degradiran

Smanjivanje broja poslanika i delegata u Parlamentu Federacije također je prioritet, navodi Tomo Vidović, iz SDP-a BiH:

„Parlamentarna skupština BiH u okviru svoje strukture ima ukupno 42 u Zastupničkom domu, 15 u Domu naroda, dakle 57 ukupno, a 155 zastupnika u Parlamentu FBiH. Podloga za to jeste preustroj FBiH - smanjivanje broja kantona, a samim tim vjerovatno smanjivanje i broja izbornih jedinica za Zastupnički dom Parlamenta FBiH", kaže Vidović.

Postojeće ustavno uređenje dovelo je do toga da se parlamentarizam degradira, izjavio je nakon sastanka sa predstavnicima ekspertne grupe za promjene Ustava predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta FBiHFehim Škaljić:

„Moguće je ustavno to riješiti da Dom naroda bude mjesto stvarne zaštite onih specifičnih interesa i odluka, a ne paralelni sistem Zastupničkom domu. Govorilo se i o posebnoj, deprimiranoj ulozi koju ima Parlament u odnosu na izvršnu vlast, o činjenicama da danas Parlamentom dominira situacija u kojoj on nema niti finansijsku niti organizacijsku samostalnost.“ 

Stranka demokratske akcije je ranije saopštila da promjene Ustava Federacije ne treba vršiti bez promjena na nivou države, podsjeća Šefik Džaferović, poslanik u Parlamentu BiH:

„Da li je moguće vršiti unutrašnju reorganizaciju jednog dijela BiH bez unutrašnje reorganizacije cijele BiH? To je ključno pitanje na koje će se morati dati odgovor.“

Hrvatska demokratska zajednica je predložila stvaranje četiri multietničke jedinice na nivou BiH. A na pitanje da li je prihvatljiv prijedlog pravnog instituta za smanjivanje broja kantona sa 10 na šest, Radoje Vidović, iz HDZ-a BiH, kaže:

„Ne, ovakav kakav je izašao prijedlog pravnog instituta ne podržava HDZ. Mi smo izašli davno sa našim prijedlogom oko uređenja BiH u četiri federalne jedinice.“

Ekspertnu grupu koju je formirao američki ambasador u BiH čine: Mirjana Nadaždin Defterdarević, Mile Lasić, Kasim Trnka, Vehid Šehić i Krešimir Zubak.

(izvor: Radio Slobodna Evropa)