Faktori koji na to utiču su sastav, doza i osobine lijeka, razmak između obroka, sastav hrane, kao i individualne karakteristike pacijenta. U najvećem riziku od neželjene interakcije su starije osobe, djeca i adolescenti, pothranjeni, hronični bolesnici, alkoholičari i pušači.
Lijek i hrana međusobno reaguju tako što hrana može da utiče na resorpciju lijeka ili na njegovo dejstvo, a lijek može da utiče na apsorpciju ili iskorišćavanje sastojaka hrane ili na apetit. Količina unijete hrane ima manji efekat na lijek od njenog sastava i ritma uzimanja.
- Velika količina ugljenih hidrata smanjuje kisjelost u želucu i povećava količinu tečnosti u želucu i crijevima, te se menja biološka raspoloživost lijeka - kaže profesor dr Maja Nikolić, dijetolog Instituta za javno zdravlje Niš. - Takođe, glukoza umanjuje dejstvo enzima u jetri. Hrana utiče na brzinu pražnjenja želuca, kisjelost u želucu i crevnu peristaltiku i samim tim na apsorpciju lijeka. Biljna vlakna, naročito pektini (iz voća i gotovih džemova), usporavaju apsorpciju većine lijekova. Pektini posebno smanjuju antimikrobno dejstvo penicilina, dok dijetna vlakna vezuju neke lijekove protiv depresije. Hrana bogata ugljenim hidratima umanjuje i djelovanje teofilina za liječenje astme i lijekova za dijabetes.
Masni obroci usporavaju pražnjenje želuca i pojačavaju lučenje žučnih i pankreasnih sokova. Posle ovakvih obroka povećano je rastvaranje nekih lijekova u crijevima i ubrzano njihovo djelovanje. Obroci bogati mastima povećavaju nivo teofilina u organizmu. Izuzeci uvijek postoje, tako da hrana bogata mastima ubrzava resorpciju nekih lijekova (grizeofulvin), pa se preporučuje da se isti uzimaju u vrijeme obroka. Isto važi i za fibrate za liječenje visokog nivoa holesterola i triglicerida u krvi, antibiotik klaritromicin, lijekove protiv depresije... Međutim, pretjerano masni obroci mogu usporiti resorpciju lijekova kao što su antibiotik azitromicin, tuberkolostatici i neki drugi.
ALKOHOL, ČAJ, KAFA
Čaj, čokolada, kafa i napici koji sadrže kofein ne uzimaju se uz lijekove koji sadrže derivate teofilina npr. aminofilin za liječenje astme, kao ni uz sedative i lijekove koji djeluju na nivou mozga. Alkohol nikada ne treba unositi sa lijekovima, a naročito su nepovoljne njegove kombinacije sa lijekovima koji djeluju na nivou mozga.
Hrana bogata proteinima može da ubrza razgradnju antibiotika tetraciklina, dok propranolol za liječenje srca tada ispoljava mnogo jače dejstvo. Lijekovi protiv Parkinsonove bolesti djeluju mnogo slabije ukoliko u ishrani preovlađuju meso, riba, jaja, mlijeko, mliječni proizvodi.
- Tetraciklini se ne uzimaju sa namirnicama bogatim kalcijumom kao što su mlijeko i mliječni proizvodi, badem i slično - ističe dr Nikolić. - Mlijeko smanjuje i djelovanje lijekova protiv zgrušavanja krvi. Namirnice bogate vitaminom K (tamnozeleno povrće, goveđa iznutrica) smanjuju dejstvo antikoagulanata.
Sok od pomorandže ne treba uzimati sa antibioticima jer kisjelost soka smanjuje aktivnost antibiotika, kao ni sa lijekovima protiv kisjeline u želucu koji sadrže aluminijum. Kisjele namirnice (kafa, citrusno voće, kola napici, sirće, voćni sokovi, paradajz) treba izbjegavati i ukoliko se uzimaju eritromicin ili penicilin.
- Neki sastojci iz grejpfruta mogu da dovedu do toga da lijek postane otrov - napominje naša sagovornica. - Lijekovi koji imaju interakciju sa sokom od grejpfruta su: lijekovi za smirenje, za liječenje hipertenzije, za liječenje alergije (antihistaminici), za snižavanje holesterola i triglicerida u krvi, za kontracepciju, protiv različitih infekcija (eritromicin, lijekovi za liječenje gljivičnih oboljenja).
Kada se piju antibiotici, ne bi trebalo uzimati brusnicu, niti kisjele namirnice. Namirnice bogate kalijumom kao što su banana, pomorandže, krompir, zeleno lisnato povrće, paradajz ne uzimaju se sa lijekovima za izmokravanje. Hrana bogata natrijumom (slane namirnice) smanjuje djelovanje lijekova protiv povišenog krvnog pritiska. Med smanjuje dejstvo lijekova protiv epilepsije, kao i lijeka diltiazema koji se koristi za liječenje kardiovaskularnih bolesti.
Bijeli luk pri istovremenom uzimanju sa lijekovima za šećernu bolest može izazvati pretjerani pad šećera u krvi, i izaziva povećanu kisjelinu u želucu i stvaranje gasova. Kapsule sa koncentratom bijelog luka ne treba uzimati zajedno sa lijekovima protiv zgrušavanja krvi. Paradajz sadrži supstancu solanin te smanjuje dejstvo lijekova protiv glavobolje i alergije.
Jagode i maline sadrže oksalnu kisjelinu koja ometa apsorpciju gvožđa i kalcijuma u crijevima. Maline sadrže prirodni salicilat koji može izazvati alergijske reakcije kod osoba koje su osjetljive na aspirin. Pečeno meso (roštilj) može da smanji djelovanje lijekova protiv astme koji sadrže teofilin.
- Generalno, lijekovi se ubrzano metabolišu u organizmu ukoliko pacijent uzima kafu, crne čajeve, kola napitke, jela sa roštilja, puši, unosi dosta proteina, a malo ugljenih hidrata - napominje dr Maja Nikolić. - Usporeno se metabolišu lijekovi kod pothranjenih pacijenata i ukoliko se unosi dosta ugljenih hidrata hranom, a malo proteina.
(Izvor:novosti.rs)
