„Sada je na kiparskim vlastima da predlože alternativni scenarij, poštujući kriterije održivosti duga i odgovarajućih finansijskih parametara", zaključak je Europske komisije koji je na konferenciji za novinare pročitao glasnogovornik Olivier Bailly.
Kiparski parlament u utorak je odbio prijedlog eurozone i MMF-a Cipru da se porezom na štedne uloge građana prikupi 5,8 milijardi eura u zamjenu za pomoć od 10 milijardi eura.
Krajem prošle sedmice na sastanku eurogrupe dogovoreno je da se polozi do 100.000 eura oporezuju po stopi od 6,75 posto, a oni preko 100.000 po stopi od 9,9 posto.
Zbog oštre reakcije s Kipra i iz svijeta, ministri finansija eurozone u ponedjeljak su zatražili da se od poreza izuzmu štedni ulozi do 100 hiljada eura, čija je sigurnost zajamčena u cijeloj EU, a da se podigne stopa oporezivanja za veće račune kako bi se namaknula potrebna svota.
Međunarodni kreditori ne žele Kipru odobriti pomoć u iznosu od gotovo 17,5 milijardi, na koliko se procjenjuju potrebe zemlje, jer taj iznos odgovora njegovu BDP-u i u slučaju da se odobri dug te zemlje bi eksplodirao s malim izgledima da ikada bude vraćen.
U slučaju da iznos pomoći bude 10 milijardi eura, dug bi dosegnuo 100 posto kiparskog BDP-a, što se smatra održivim nivoom.
Komisija ističe da je odluka na eurogrupi o pomoći od 10 milijardi uz uvjet da se porezima prikupi još 5,8 milijardi donesena jednoglasno, uključujući i glas Kipra.
Kiparski bankarski sektor prevelik je u odnosu na veličinu kiparske ekonomije - sedam puta je veći od BDP-a. Ukupan iznos bankovnih pologa procjenjuje se na više od 70 milijardi eura.
Dvije trećine bankovnih pologa većih od 100.000 eura u vlasništvu su nerezidenata, među kojima su većinom Rusi, čiji se polozi procjenjuju između 25 i 30 milijardi eura. Kiparska vlada nije spremna oporezivati po većoj stopi pologe preko 100.000 eura kako ne bi izgubila na fiskalnoj privlačnosti za strance.
Prema informacijama koje su procurile s pregovora o paketu pomoći, predstavnici kiparske vlade tražili su da se oporezuju svi polozi kako se ne bi većom stopom oporezivali polozi preko 100.000 eura. Međutim, to je glatko odbacio kiparski parlament.
U želji da spase uložen novac, štediše su tokom vikenda ispraznile bankomate kiparskih banaka. Nakon što u ponedjeljak nisu radile zbog blagdana, kiparske banke ostale su zatvorene u utorak i u srijedu te su obustavljene i sve internetske bankovne transakcije. Moguće je da kiparska banka donose odluku o odgodi otvaranja banaka na više dana kako bi spriječila masovni bijeg kapitala.
Presedan zadiranja u neotuđivo pravo privatnog vlasništva, što je jedan od postulata zapadne demokracije, zabrinuo je ne samo kiprane, nego i stanovnike drugih zemalja EU-a koji se pitaju može li takav scenarij odjednom pogoditi i njih.
(izvor:AVAZ)
