"Puno sam puta rekla da će još vode proteći Dunavom prije nego što će Hrvatska i Srbija moći da kažu da su prijateljske zemlje. To, međutim, ne znači da ne smijemo da razgovaramo. Naravno, naša je odgovornost da razgovaramo i rješavamo otvorena pitanja, posebno bolno pitanje nestalih kao humanitarno pitanje koje moramo riješiti što prije", rekla je Grabar-Kitarović na pitanje o odnosu Srbije i Hrvatske, prenosi Beta.

Predsjednica je rekla da se danas u Vukovaru treba pokloniti žrtvama, ali da prije svega treba obezbijediti budućnost grada i da ljudi u njemu ostanu.

Hrvatski državni vrh prisustvuje u Vukovaru obilježavanju 26. godišnjice pada tog hrvatskog grada u koji su posle tromjesečne opsade ušli pripadnici tadašnje Jugoslovenske narodne armije (JNA) i srpskih paravojnih formacija.

I ove godine Dan sjećanja na vukovarske žrtve 1991. godine odvija se pod sloganom "Vukovar mjesto posebnog pijeteta".

Premijer Andrej Plenković izjavio je novinarima uoči početka komemoracije u krugu vukovarske bolnice da će se Hrvatska uvjek sjećati onih koji su za nju dali živote.

"Tragedija koja se dogodila nakon skoro 90 dana kontinuiranog granatiranja velikosrpske Miloševićeve agresije bila je prekretnica u međunarodnom priznanju Hrvatske. Nakon više od sedam godina Hrvatska je ovdje ponovno zaokružila svoju teritorijalnu cjelovitost", rekao je premijer.

On je istakao da i dalje treba nastaviti izgradnju modernog demokratskog i inkluzivnog društva.

Predsjednik Sabora Gordan Jandroković ocijenio je da su odnosi Srbije i Hrvatske opterećeni "velikosrpskom agresijom" i dodao da Hrvatska želi da i Srbija prizna agresiju, što kako je rekao, ide sporo. On je, međutim, dodao da je Hrvatska spremna da pomogne Srbiji na njenom evropskom putu, pod uslovom da i Srbija prihvati evropski način razmišljanja.

Posle komemorativnog skupa u dvorištu vukovarske Opšte bolnice, organizovana je kolona sjećanja do 5,5 kilometara udaljenog Memorijalnog groblja žrtava Domovinskog rata gdje će najviša državna i ostale delegacije polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća odati počast poginulima. Učestvuju i brojni građani iz svih djelova zemlje.

Vukovar je 1991. bio 87 dana, od avgusta do novembra, pod opsadom JNA i paravojnih srpskih formacija, a Dan sjećanja na žrtvu Vukovara ustanovljen je odlukom Sabora u znak sjećanja na 18. novembra kada je slomljena odbrana grada.

Prema podacima vukovarske bolnice, tokom tromjesečne opsade poginule su 1.624 osobe, a ranjeno više od 2.500. Oko 5.000 ljudi odvedeno je u logore u Srbiji, a iz grada je protjerano oko 22.000 Hrvata i ostalih nesrba.

Iz vukovarske ratne bolnice JNA je izvela ranjenike, među kojima su bili i civili, koji su ubijeni na Ovčari u noći od 20. na 21. novembra 1991. Iz masovne grobnice na Ovčari ekshumirano je 200 osoba, a još se traga za posmrtnim ostacima njih 70-tak.

Beta