Oni su mišljenja da nije dovoljno samo rukom potjerati muvu koja sleti na hranu, već takvu hranu uopšte ne bi smjeli pojesti, prenose mediji.

Otkrilo se naime kako obična kućna muva na sebi može nositi bakterije salmonele, ešerihije koli pa čak i bakterije koje mogu prouzrokovati čir na želucu i sepsu.

Budući da muve koje žive na području gradova prenose više bakterija od onih koje žive na seoskim područjima, naučnici preporučuju izbjegavanje piknika u gradskim parkovima.

Dr. Donald Brajant je podsjetio kako se već zna da muve na sebi prenose određene patogene bakterije, ali se nije znalo u kojoj mjeri.

"Vjerujemo da će ovo istraživanje otkriti mehanizam prenosa patogenih bakterija kojeg su možda zanemarili zdravstveni djelatnici", rekao je dr. Brajant te poručio kako je možda bolje ići na piknik u šumu, što dalje od urbanog okruženja.

U istraživanju su se koristile metode sekvenciranja DNK kako bi se proučili mikrobi unutar i na tijelu kućne muve (Musca Domestica) i brenkulje (Chrysomya Megacephala), pa je kućna muva na sebi imala 351. vrstu bakterija, a brenkulja, koja se može naći u toplijim krajevima, 316. Naučnici su čak analizirali dijelove tijela muva kao što su krila i noge. Mišljenja su kako one vjerovatno pokupe bakterije s izmeta i organskih sastojaka u procesu truljenja koje su im potrebne za prehranu mladih.

Većina bakterija se nalazi na nogama, što znači da je dovoljno da muha samo kratko dodirne hranu pa da bakterije ostanu na njoj.

Stručnjaci međutim vjeruju kako muve mogu biti i korisne - u smislu da upozore na širenje bolesti ili se mogu poslati kao dronove u potragu za mikrobima.