Kao opšte pravilo, hrana sa pet ili više sastojaka je klasifikovana kao ultra-prerađena (UPH), što znači da je izmijenjena od svog prirodnog stanja.

“Potrošnja UPH je direktno povezana sa gojaznošću, višim holesterolom, kardiovaskularnim oboljenjima i visokim krvnim pritiskom“, kaže nutricionistkinja Dejzi Nikomanis.

Ove namirnice izazivaju upale u tijelu, zbog visokog sadržaja šećera i soli.

“Pored toga, naša tijela možda neće prepoznati aditive u ovoj hrani, što može prouzrokovati upalni odgovor“, dodaje ona.

Gledajući u svoje kuhinjske ormariće, naći ćete mnoge namirnice koje su ultra prerađene, od žitarica za doručak do gaziranih pića, slatkiša i kobasica.

Može djelovati neodoljivo pokušati da napravite velike promjene, ali samo nekoliko jednostavnih zamjena može napraviti veliku razliku.

“Ako čitate sastojke na pakovanju koje ne biste pronašli u ‘normalnoj’ hrani, onda gledate ultra-prerađenu hranu,“ objašnjava Dejzi.

Ovi dodatni sastojci se koriste za promjenu ukusa, teksture ili boje, kako bi hrana izgledala privlačnije i imala produženi rok trajanja.

To uključuje aditive, vještačke boje, konzervanse, zgušnjivače, emulgatore, sredstva za želiranje ili povećanje mase, pojačivače ukusa i regulatore kiselosti. Ponekad možete vidjeti ove stvari kao što su kukuruzni sirup sa visokim sadržajem fruktoze i hidrogenizovana ulja, prenosi Klix.ba.

“Razlika između prerađene i ultra-prerađene hrane je nivo do kojeg je hrana promijenjena od svog prirodnog stanja. Nešto što je minimalno obrađeno možda je jednostavno prerađeno zamrzavanjem, pakovanjem, konzerviranjem ili kuvanjem“, kaže on.