Kao svjedok odbrane, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, svjedočio je u Hagu pred Međunarodnim krivičnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u postupku protiv Radovana Karadžića, optuženog za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja u BiH od 1992. do 1995.
Za rat u BiH okrivio je Aliju Izetbegovića. Unakrsno ispitivanje Dodika uglavnom se oslanjalo na njegovo ranije svjedočenje u predmetu generala Brđanina.
Svjedok je osporavao detalje s tog suđenja, pozivajući se često na zaborav.
„Ne mogu da potvrdim to, opet kažem da ako je u slučaju Brđanin to rečeno onda stojim iza toga, u ovoj vašoj izjavi to ne potvrđujem“, rekao je Dodik.
Negiranje optužbi
Na Karadžićevo pitanje je li Srpska Demokratska stranaka rukovodila zločinima, svjedok je kazao da „SDS nije rukovodio time ali je bio vladajuća politička partija“.
„Alija Izetbegović vodio je politiku opasnih namjera i napravio temelj za sukob na prostoru BiH“, izjavio je Dodik, kazavši da je SDA bila formirana kao prva nacionalna i nacionalistička stranka, koja je svojim djelovanjem uporno pokušavala da naruši pažljivo izbalansirano situaciju u BiH.
U nastavku svjedočenja negirao je i umješanost optuženog u rukovođenju zločinima.
„Ovdje pod zakletvom mogu da kažem da nikada nisam bilo u prilici na svim sastancima i susretima sa Kardžićem, a najčešće na skupštinama u toku rata, nikada nisam čuo zahtijev ili traženje od bilo koga da se počini bilo kakav zločin“, rekao je Dodik.
On je istakao da je Narodna skupština R. Srpske, u ratu bila važnija od bilo kog funkcionera. Donosila je ključne odluke. Nakon Karadžićevog ispitivanja, svjedočenje Milorada Dodika nastavit će se u srijedu odgovorima na pitanja Tužilaštva Haškog tribunala.Karadžić je glavno ispitivanje započeo pitanjima o Dodikovom obrazovanju i o političkoj karijeri u Savezu reformskih snaga Jugoslavije. Zatim je pitao Dodika o sastavu prijeratne Skupštine BiH.
Dodik je rekao da je parlament bio višestranački i da su vodeće stranke bile Stranka demokratske akcije (SDA) na čelu sa Alijom Izetbegovićem, Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) na čelu se Stjepanom Kljujićem, te Srpska demokratska stranka (SDS), čiji je predsjednik bio Karadžić.
On je naveo da su u Skupštini bili zastupljeni i reformisti, liberali, Srpski pokret obnove i neke manje partije.
Upitan o funkcioniranju prijeratne Skupštine BiH, Dodik je kazao da je Izetbegović, lider SDA, "napravio temelj za sukob na prostoru BiH".
Dodik je za Izetbegovića rekao da je "predano radio na ranije napisanoj Islamskoj deklaraciji i na uvođenju šerijata na tom prostoru, zbog čega je i odgovarao u bivšoj Jugoslaviji".
Intervencija tužioca
Tužilac Alan Tieger prekinuo je u svjedočenje, rekavši da je Dodik upitan o fukcioniranju Skupštine, a govori o Islamskoj deklaraciji, koja se ne pominje u sažetku izjave.Dodik je rekao da je "najveća srpska i SDS-ova greška bila u tome što su pokušali braniti rušenje balansa u BiH".
Dodikovo svjedočenje se nastavlja.
Suđenje Karadžiću, koga Haški tribunal tereti za genocid u Srebrenici, progon muslimana i Hrvata, teroriziranje stanovništva Sarajeva i uzimanje "plavih šljemova" za taoce tokom rata u BiH, počelo je 26. oktobra 2009. godine, a u oktobru 2012. je počeo sa izvođenjem dokaza odbrane.
Karadžić je negirao krivicu po svim tačkama optužnice.
Geoffrey Nice, bivši tužilac Haškog tribunala koji je vodio postupak protiv Slobodana Miloševića, kazao je za Al Jazeeru prošle godine da Karadžić "skicira svoj slučaj".
"Skiciranje je najbolji izraz koji se ovdje može upotrijebiti. Istovremeno, pokušava pronaći način na koji on, i možda Srbi uopšteno, žele ponovno ispisati bosansku historiju, koja bi bila nepovoljna za Bosnu, ali u korist Srba, i nagovještavala da su Srbi, na neki način, bili žrtve, a muslimani uzročnici svih nevolja i tragedije", rekao je Nice.
"Tome dodaje i činjenicu da vojska nije bila u potpunosti pod njegovom komandom i da nije znao apsolutno ništa o onome što se dešavalo u Srebrenici. Štoviše, nije uopće reagirao nakon Srebrenice, jer i dalje nije znao ništa o tome."
Prvu optužnicu protiv Karadžića Tribunal je podnio u julu 1995.
Nakon 13 godina skrivanja, vlasti Srbije su ga uhapsile u Beogradu 21. jula 2008. godine, gdje se godinama skrivao i u javnosti pojavljivao kao doktor alternativne medicine pod imenom Dragan Dabić.
(Izvor:AlJazeera)
