Ukupno 10 nevladinih organizacija iz Pljevalja, Nikšića, Podgorice, Bijelog Polja, Mojkovca, Ulcinja i sa Cetinja su dobile podršku od CRNVO-a u kako bi unaprijedile standarde i donijele promjene u poljima saradnje NVO i lokalne samouprave, diskriminacije u medijima i zaštiti ženskih prava, zaštite životne sredine kao i jačanje omladinskog aktivizma, pozicije poljoprivrednih proizvođača i aktivizma u ruralnim dijelovima Crne Gore.

Ana Novaković, izvršna direktorka CRNVO-a je u svom pozdravnom govoru istakla zadovoljstvo što CRNVO ima priliku da i na ovaj način, putem finansijske podrške osnaži organizacije civilnog društva koje dominantno djeluju na lokalnom nivou i time podstakne razvoj lokalnih zajednica. 

 "Svjedoci smo i danas, nekada ad hoc a nekada i kontinuiranih kampanja protiv aktivista civilnog društva, koje ruše sve temelje dostojanstvenog javnog prostora, dijaloga i razmjene mišljenja.To je prostor za koji se očigledno moramo stalno i iznova boriti- mi, u nevladinom sektoru, udruženi oko temeljnih principa slobode izražavanja i vladavine prava. Zato je svaka aktivnost svake NVO u ovom prostoru dragocjena. A posebno je dragocjeno pregnuće organizacija koje žele da rješavaju probleme u njihovim lokalnim zajednicama, koje najbolje poznaju." naglasila je Novaković.

Ana Novaković

Podržani su projekti NVO Lovćen, NVO Udruženje hendikepiranih SRCE, NVO Bjelopoljski demokratski centar, NVO Ženska akcija, NVO, SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja Ulcinj, Centar za multimedijalnu produkciju CEZAM, Ulcinj Biznis Asocijacija, Otvoreni centar ,,Bona Fide”, NVO Da zaživi selo, NVO Morakovo. 

Pokrenuta diskusija se fokusirala na građanski aktivizam i načine na koji se građani mogu uključiti u procese odlučivanja.

Ivana Bogojević iz Instituta Alternativa je naglasila važnost javnih rasprava koje su postale puka formalnost a tiču se odluka koje uređuju život svih građana i građanki i kao primjer uzela je broj građana na javnim raspravama koje se tiču budžeta u Glavnom gradu gdje često na javnim raspravama učestvuje minimalan broj građana ili ih uopšte nema a radi se o novcu poreskih obaveznika.

Luka Rakčević iz GP URA je istakao potrebu za sistemskim riješenjem i naglasio da bez aktivnih građana koji jasno iskazuju svoje stavove i nezadovoljstvo određenim rješenjima ne može doći do promjene u odnosu Opština-građanin. On je istakao pozitivne primjere gdje je aktivizam građana spriječio određena rješenja kao što su soliteri u Bloku 5, slučaj Kasarna Morača i slično. 

Miloš Marković je podijelio primjer kako NVO mogu zainteresovati građane da se uključe u politički proces i kako mogu tražiti od odbornika da uspostave kanale komunikacije sa građanima. Istakao je da je primjer sa Cetinja gdje je Aktivna zona pokrenula niz diskusija na kojem je učestvovalo preko 200 građana i postavljalo pitanja kandidatima za odbornike. Podržao je druge organizacije da u svojim sredinama rade na ovoj vrsti aktivizma. 

Zaključeno je da je dužnost civilnog sektora da budu katalizator promjena i omoguće građanima i opštinama da na najbolji mogući način komuniciraju kako bi lokalne samouprave postale servis svih građana. 

Ovaj konkurs je dio projekta „ Moja zajednica-Snažna zajednica! “, koji je finansiran od strane Evropske unije posredstvom Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, u okviru IPA programa za razvoj civilnog društva 2016.