Veoma je važno postiti na Preobraženje.

Preobraženje Gospodnje se slavi kao jedan od najvažnijih crkvenih praznika.

Tog dana se proslavlja trenutak kada se prvi put Hristova božanska priroda učinila vidljivom.

Na Preobraženje, koji je posni praznik, u crkvi se osvećuje grožđe i dijeli narodu u znak zahvalnosti Bogu na plodovima za ishranu. U krajevima gdje nema grožđa, osvećuje se drugo voće, kao na primjer jabuke.

Praznik je posvećen sjećanju na događaj Hristovog preobraženja na gori Tavor kada on najavljuje svoje potonje stradanje i slavu.

Nije teško shvatiti svrhu Preobraženja.

Bližio se dan Hristove muke i on je rekao: "Svi ćete se pokolebati". Iako im je nekoliko puta govorio o muci koju će morati da podnesu, ipak je nejasno i površno u njih ulazila spoznaja da "Sin čovječiji mora mnogo trpjeti, da će biti ubijen i da će uskrsnuti nakon tri dana".

Trebalo je i sam Bog da se javi kako bi učvrstio vjeru učenika u Hristovo Božanstvo. 

Nebo se otvorilo i začuo se glas: "Ovo je Sin moj, Izabranik. Njega slušajte". Zbog ovoga, praznik je u pravoslavlju poznat i kao ljetnje Bogojavljenje.

Tri učenika bili su svjedoci kasnijeg Hristovog poniženja i mučenja. Nisu izgubili vjeru, iako je izgledalo da je Bog napustio Hrista. Ipak, Petar ga se u strahu odrekao, ali je nakon toga gorko zaplakao, jer je znao koga se odrekao. Shvatili su da tako mora da bude. Sjetili su se njegovih riječi: "Kad budem podignut sa zemlje, sve ću ljude k sebi privući".

Na ikonama Preobraženja, koje se nalaze na svakom ikonostasu pravoslavnih hramova, slika se Gospod Isus Hristos na Gori okružen svjetlošću, sa Ilijom, Mojsijem i trojicom apostola koji uplašeni leže na zemlji.

Zapadna crkva unijela ga je u svoj kalendar tek 1457. godine, i to u slavu pobjede hrišćanske vojske nad Turcima kod Beograda. Naime, Janoš Hunjadi mađarski velikaš, poznat i kao Sibinjanin Janko, je sa franjevcem Ivanom Kapistranom spriječio prodor Turaka na sjever. Ubrzo nakon pobjede umrli su obojica.

Telegraf