Nenezić je ukazala da se, u prethodnoj godini, nije mnogo uradilo u oblasti borbe protiv korupcije na lokalnom nivou.

Ona je istakla da je svega sedam od 23 crnogorske opštine usvojilo lokalni akcioni plan za borbu protiv korupcije po novom modelu.

Ana Nenzić

„Ostale nažalost nisu. One imaju lokalne akcione planove iz prethodnog perioda. Međutim, po nama je vrlo zabrinjavajuće što mi, pored svih napora, nismo bili u mogućnosti da dođemo do izvještaja o realizaciji tih lokalnih akcionih planova iz prethodnog perioda i da vidimo šta se uradilo, kako bismo znali da li su mjere koje su planirane za naredni period realno i konkretno definisane“, kazala je Nenezić.

Ona je istakla da, na nacionalnom nivou, ne postoji nijedan organ koji će prikupiti najznačajnija dokumenta, uraditi analizu i dati smjernice opštinama u kome pravcu treba da razvijaju politike.

„Mi smo dali preporuke da bi to trebalo da bude Agencija za sprječavanje korupcije (ASK). Kada je riječ o borbi protiv korupcije na lokalnom nivou, vrlo je teško istraživati jednu ovakvu oblast, kada nemate sistemski postavljene stvari. I naša je preporuka da se prvo moramo fokusirati na taj dio, da bi mogli nastaviti dalje“, smatra Nenezić.

Ona je istakla da pozitivni primjeri postoje u opštinama Nikšić, Cetinje, Berane, gdje su, kako je rekla, istraživači zabilježili da su službenici bili vrlo spremni da nađu brojeve telefona nadležnih institucija, da upute građane kako da prijave korupciju.

„Ali to nije način. Moramo vrlo jasno postaviti sistem i imati jasno definisane procedure kako građani, ukoliko dođu u svoju Opštinu, mogu prijaviti slučajeve korupcije. Negativni primjer je Glavni grad Podgorica. Istraživač je bio ismijan kada se pojavio na vratima Glavnog rada i rečeno mu je da tu nema nikakvih slučajeva korupcije i da se treba obratiti ASK-u“, navela je Nenezić.

Prema njenim riječima, da bi se strateški okviri i uspostavljeni mehanizimi za sprječavanje i borbu protiv korupcije mogli unaprijediti, potrebno je da tome prethodni sveobuhvatna analiza stanja uz, kako je rekla, realnu procjenu rizika, uz konsultacije sa relevantnim subjektima i „objedinjavanje svih podataka u jedan nacionalni dokument sa precizno definisanim i realno ostvarivim preporukama“.

„Neophodno je jasno propisati koje tijelo na nacionalnom nivou koordinira i prati sprovođenje aktivnosti u borbi protiv korupcije na lokalnom nivou. Po našem mišljenju, to bi svakako trebalo da bude ASK“, poručila je Nenezić.

Direktor Pravnog odjeljenja u CeMI-ju, Bojan Božović, pojasnio je da je sam pojam korupcije društveni fenomen, koji je nesporno problem ne samo Crne Gore, ali „to što je problem i drugih država u većoj ili manjoj mjeri, ne opravdava nas da se sa ovim fenomenom ne suočimo na adekvatan način“.

Božović je istakao da je veoma važan pravni aspekt i pravni okvir, na koji način se boriti protiv korupcije.

Bojan Božović

„Svi mi, kao građani, imamo mogućnost da pokrenemo postupke protiv, po našem mišljenju, odgovornih lica za vršenje koruptivnih krivičnih djela. I ta edukacija, podsjećanje, svijest da svako od nas može da prijavi određeno koruptivno krivično djelo je jako važna“, kazao je Božović.

On je istakao da je veoma važna obaveza svake državne institucije da nadležnom državnom tužilaštvu prijavi svako koruptivno krivično djelo.

Božović je ukazao da, u zvaničnim izvještajima za prošlu godinu, postoji nemali broj osnovnih državnih tužilaštava u kojima nema nijedan pokrenuti krivični postupak za koruptivna krivična djela.

„To je po nama jako problematično. Nekako je nezamislivo da npr. u opštini Pljevlja ne postoji niko ko je pokrenuo postupak ispred Osnovnog suda za neko koruptivno krivično djelo“, rekao je Božović.

On je kazao da je posljedica toga obeshrabrivanje građana da prijavljuju koruptivna krivična djela, zbog toga što „niko neće da bude prvi ko će pokrenuti ovakav problem“.

Božović je ocijenio da, analiza koruptivnih krivičnih djela, mora da bude značajno detaljnija u izvještajima u radu.

„Moramo osnažiti i zakonsku obavezu, nadležnih državnih institucija da prijavljuju ovakva koruptivna krivična djela, da ne bude odgovornost samo na ASK, već i na drugim državnim institucijama koje znaju da se određena krivična djela vrše i da budu svjesni da je to njihov posao, iako ne pripada njihovoj primarnoj nadležnosti“, objasnio je Božović.

Borba protiv korupcije kada je, kako je rekao, riječ o pravnim aspektima mora da bude vođena od svih institucija koordinirano i niko, kako smatra, ne može reći da to nije njegova nadležnost ili obaveza.

„Važno je reći da moramo uticati na sudove da ovakve postupke rješavaju po što hitnijem i kraćem postupku, zbog toga što znamo da je moguće da dođe do pokretanja krivičnog postupka i da zbog odugovlačenja postupka, zbog pritiska na građane, dođe do povlačenja prijava i da na kraju ne dođemo do efekta do kojeg je trebalo da dođemo da se brže djelovalo“, rekao je Božović.

On je istakao da se moraju pokretati postupci protiv svih javnih funkcionera, bez diskriminacije i bez, kako je dodao, pravljenja razlike da li je neko na višem ili na nižem nivou i u kom obliku dejstvuje.

Božović je istakao da su od 2000. godine do danas u Crnoj Gori napravljeni očigledni pomaci, kada je riječ o pozitivno-pravnim propisima, o strukturi koja se odnosi na usvajanje zakona i relevantnih međunarodno-pravnih akata, kada je riječ o koruptivnim krivičnim djelima.

„Međutim, očigledno je da je implementacija ovakvih pravnih propisa problem. To nije slučaj samo kada je ova materija u pitanju. Ali očigledno je da je ovdje jedan od gorućih problema. Mi možemo imati odličan pravni propis, ali ako niko ne pokrene postupak za prijavu, onda je to zaista samo mrtvo slovo na papiru“, rekao je Božović.

Vršilac dužnosti pomoćnika direktora ASK, Mladen Tomović, kazao je da je, kada je riječ o lokalnom nivou, realizovano 57 odsto mjera, 22 odsto djelimično, 14 odsto je ostalo kao neocijenjeno, dok je oko šest odsto mjera nerealizovano.

„Najveći stepen realizacije ostvaren je u oblasti rukovođenja i upravljanja institucijama, a najmanji dio u oblasti čuvanja i bezbjednosti podataka i dokumenta“, kazao je Tomović.

Mladen Tomović

Kada je riječ o prijavama korupcije, koje se odnose na rad lokalne samouprave, kako je rekao, najveći broj nedostataka na lokalnom nivou odnosi se na pravilno raspolaganje i korišćenje državne imovine, odnosno dosljedno sprovođenje Zakona o državnoj imovini.

„Drugi aspekt prijava, na koji ukazuju podnosioci jeste kršenje procedura javnih nabavki i procedura zasnivanja radnih odnosa“, ukazao je Tomović.

U prošloj godini, kako je naveo, od ukupno 69 prijava, uključujući 27 postupaka pokrenutih po službenoj dužnosti, 41 postupak se odnosio na lokalni nivo, od čega je, kako je dodao, jedna prijava proslijeđena nadležnom tužilaštvu, tri drugim organima, a za dvije su utvrđene nepravilnosti i postupak je u toku.

„Agencija je, u 18 slučajeva, utvrdila nepravilnosti, dok u 19 slučajeva nepravilnosti nije bilo“, naveo je Tomović.

On je rekao da je Agencija do prvog septembra ove godine primila 75 prijava, da je devet postupaka pokrenutno po službenoj dužnosti, a da se 29 postupaka odnosilo na lokalni nivo.

„Od toga je jedna prijava proslijeđena nadležnom tužilaštvu, četiri drugim organima, u jednom slučaju je utvrđena nepravilnost, u dva slučaja nije, jedan slučaj je u toku. U svih devet slučajeva po službenoj dužnosti Agencija je utvrdila nepravilnosti“, kazao je Tomović.

Generalna preporuka svim institucijama je, kako je rekao, podizanje plana integriteta sa formalnog nivoa na suštinski nivo.

Projekat “Smjestimo korupciju u muzej!” u partnerstvu realizuju nevladine organizacije CGO, CeMI, Bonum iz Pljevlja, UL-Info iz Ulcinja i Za Druga iz Petrovca, u saradnji sa Ministarstvom javne uprave i ASK-om, a uz podršku Delegacije EU u Crnoj Gori.