25. novembar se obilježava kao dan borbe protiv nasilja nad ženama i predstavlja početak globalne akcije 16 dana aktivizna protiv nasilja nad ženama, koja se sprovodi u preko 100 država svijeta, u čemu Crna Gora i Sigurna ženska kuća godinama učestvuju.

Raičević, za Kodex kaže da ta i druge nevladine organizacije, 16 dana aktivizma ove godine obilježavaju spektrom različitih događaja. Počelo je sa pjesmom i spotom Nesalomiva, gdje poznate crnogorske pjevačice pjevaju o  jakoj ženi.

Pjesma je, kaže Raičević, naišla na dobar prijem među ljudima. 16 dana aktivizma nastavlja se Konferencijom žena u Skoplju gdje će Raičević govoriti o nasilju nad ženama u Crnoj Gori i nedostacima za kvalitetan odgovor na to nasilje.

“Crna Gora ne primjenjuje međunarodna dokumenta koja je potpisala u ovoj oblasti a najvažniji je Istanbulska konvencija. U startu smo znali da je Istanbulska konvencija jak dokument i da Crna Gora nema zakonsku regulativu koju ona zahtjeva. Zato smo bili pri stavu da je ne treba potpisivati dok se ta zakonska regulativa ne izgradi. Crnogorski državni organi nemaju zakonske mogućnosti da primjenjuju Isanbulsku konvenciju a mnoge institucije i državni službenici, koji bi trebalo da je primjenjuju, ni ne znaju za taj dokument.“ kaže za Kodex direktorica Sigurne ženske kuće.

Da podsjetimo, bivši predsjednik Crne Gore Filip Vujanović bio je četvrti potpisnik Istanbulske konvencije. Potpisana a neimplementirana kao i štošta drugo. A na tom se mora raditi, kaže Raičević. Ako ni zbog koga drugog a ono zbog preko 450 osoba koje su od početka godine prošle kroz kancelarije Sigurne ženske kuće i velikog broja onih koji se zadržao u njenom skloništu. U skloništu u kojem je više djece nego žena jer dolaze i majke sa četvoro djece bježeći od nasilnika.

Foto: Ilustracija

“Koliko god to bio veliki broj i koliko god to bilo na prvi pogled ne bilo tako, nas raduje ta cifra jer nam govori da su nas žene čule i da su svjesnije da moraju tražiti zaštitu od nasilja. Zato i ovako gorljivo tražimo od Vlade da se ljudska prava štite jer te žene ne trpe nasilje samo od muževa već i od drugih članova porodice, pa i od države jer ne postoji multisketorski pristup rješavanju ovog problema niti adekvatni mehanizmi zaštite.” kaže Raičević za Kodex.

Raičević za Kodex kaže i da su Rožaje teška tačka u borbi protiv nasilja nad ženama što zbog same sredine što i zbog veličine samog grada.

“Rožaje je jedna teška tačka koja stvara probleme. To je mjesto u kojem su izražene porodične, rođačke i prijateljske veze u kojima je ženi koja trpi nasilje teško da se izbori za bilo čiju podršku.” kaže Raičević za Kodex.

Ona dodaje da su i od devet zacrtanih ciljeva Strategije za borbu protiv nasilja nad ženama u Crnoj Gori djelimično ispunjene samo tri.

Donose se novi zakonski propisi, edukuje se državni kadar i edukuju se građani ali ostatak nije. Međutim, ima i pomaka. Sa novim ministrom policije Mevludinom Nuhodžićem dogovoreno je osnivanje operativnog tima koji se bavi najtežim slučajevima nasilja, kada ni Sigurna ženska kuća ni državni aparat nijesu ili ne mogu da pomognu žrtvama nasilja. Operativni tim se sastaje jednom mjesečno i već daje neke konkretne rezultate.

Raičević insistira na pet zaštitnih mjera koje su zakonom definisane u borbi protiv nasilja nad ženama al ii na podršci državnih organa u sprovođenju tih mjera.

Foto: Ilustracija

“Da se nasilnik udaljuje iz stana a ne da stan napuštaju majka i djeca. Da se tokom trajanja te mjere, a može trajati šest mjeseci, policija i nadležni sud aktivno uključe u njeno sprovođenje. Da se, ukoliko sud izda zabranu prilaska nasilniku, njeno sprovođenje poštuje i zakonski sprovodi a ne da, kao šro je sada čest slučaj, nasilnici i pored propisanih mjera nastavljaju da terorišu svoje žrtve.”zaključuje za Kodex direktorica Sigurne ženske kuće Ljiljana Raičević.