Pravoslavci obilježavaju Vaskrs
Obilježavanje najvećeg hrišćanskog praznika u Beogradu

Najveći hrišćanski praznik

Pravoslavci obilježavaju Vaskrs

Proslava Vaskrsa počela je ponoćnim liturgijama u svim pravoslavnim crkvama.

Pravoslavna crkva i vjernici u nedjelju obilježavaju Vaskrsenje Hristovo. Proslava Vaskrsa počela je ponoćnim liturgijama u svim pravoslavnim crkvama.

U Srbiji je patrijarh srpski Irinej služio vaskršnju liturgiju u Hramu Svetog Save na Vračaru, gdje je u ponoć, crkvenim zvonima, litijom i prvom molitvom pred zatvorenim vratima Hrama počelo obilježavanje najvećeg hrišćanskog praznika.

Pored velikog broja vjernika, ponoćnoj liturgiji prisustvovali su premijer Ivica Dačić, savjetnik predsjednika Republike Oliver Antić, državni sekretar u MUP-u Vladimir Božović, direktor Kancelarije za vjere Mile Radojević, princeza Jelisaveta Karađorđević, kao i predstavnici vjerskih zajednica.

Srpski patrijarh je ukazao da je život lijep samo kada je prožet ljubavlju, a osmišljen samo kada smo zajedno sa gladnima i žednima, sa siromašnima i prognanima, kada smo i u tamnici sa osuđenima.

Patrijarh je poručio da, vjerujući u vaskrsenje Hristovo, "mi verujemo u neprekidno obnavljanje ljudskog dostojanstva i u mogućnost vaskrsenja ljudskog morala, stida i dobrote", i poželio da se Vaskrs provede u slozi, miru, ljubavi i radosti.

Vaskrs se obilježava i u Bosni i Hercegovini. Vladika zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije služio je u nedjelju ujutro vaskršnju liturgiju u Staroj crkvi Rođenja presvete Bogorodice u Mostaru.

Prva molitva

Tom prilikom vladika je naglasio kako onaj koji vjeruje u Hrista ne može biti pesimista i strašljiv.

"Koje god riječi kažemo, neće biti dovoljne da opjevaju kakva se to milost izlila na ovaj svijet time što je došao novi Adam, spasio nas i darovao nam život vječni", kazao je vladika Grigorije, dodavši kako Bog pravednike ljubi, a grešnike miluje.

Paroh tuzlanski, otac Milan Topić uputio je poruku svim pravoslavnim vjernicima: "Draga braćo i sestre, najsrdačnije vam čestitam ovaj veliki praznik sa željom da vas nadahne Hristova pobjeda, i da se Hristos naseli vjerom u srca vaša, da ga provedete u miru i radosti, zdravlju i blagostanju sa svojim porodicama, prijateljima i komšijama."

Prema odlukama Nikejskog sabora koje do danas poštuju sve pravoslavne crkve, Vaskrs se slavi u prvu nedjelju punog mjeseca poslije proljeće ravnodnevnice, ali obavezno poslije jevrejske Pashe.

Vaskrs je pokretan praznik, koji se određuje prema prirodnom kalendaru i uvijek se vezuje za nedelju sa odstupanjem od 35 dana - od 4. aprila do 8. maja.

Proslava Vaskrsa koja je počela ponoćnim bogosluženjima u svim pravoslavnim crkvama, nastavljena je svečanim jutarnjim liturgijama na kojima se uz molitvu i čitanje Jevanđelja objavljuje najveća radost hrišćanskog svijeta.

Prva molitva služi se pred zatvorenim vratima hramova koja se otvaraju tačno u ponoć kada se prvi put poslije Dana žalosti, Velikog petka i Velike subote, u znak radosti Vaskresenja oglašavaju prva zvona.

Vaskršnjim obredima prethodilo je unošenje plaštanice sa Hristovog groba, koja je na Veliki petak iznijeta pred oltar i koju vjernici cjelivaju u dane najveće hrisćanske žalosti.

Vaskršnje slavlje je za vjernike kraj Velikog posta, a prvi mrsni zalogaji su vaskršnja jaja koja, se prema drevnom običaju, farbaju u crveno kao simbol prolivene krvi Hristove.

Prema predanju, prva jaja je caru Tiberiju poklonila Marija Magdalena koja je u Rim došla sa porukom o Vaskrsenju.

Simbol prirode i života


Jaje je simbol obnavljanja prirode i života i znači radost i za one koji ga daju i koji ga primaju.

Vjernici, po ustaljenoj tradiciji, vaskršnja jaja boje na Veliki petak, kada se, inače, ništa drugo ne radi.

Prvo obojeno jaje, ostavlja se na stranu do idućeg Vaskrsa i zove "čuvarkuća".

Vaskrs hrišćani slave tri dana, a u SPC pravoslavni vjernici razmjenjuju pozdrave - Hristos vaskrse i - Vaistinu vaskrse!

(Izvor:AlJazeera)