Iako je ta presuda postala pravosnažna u martu prošle godine, nakon čega su morali da počnu sa izdržavanjem kazne zatvora, to se do danas nije desilo, javlja MINA biznis.

Ljekari do danas nijesu ni stupili na izdržavanje kazni s obzirom na to da je „imenovanima odlagano izvršenje kazni zbog bolesti.“

Vrhovni sud je sada usvojio zahtjev za zaštitu zakonitosti, ukinuo presude Višeg i Apelacionog suda i naredio da se održi novi glavni pretres pred bjelopoljskim Višim sudom.

To je odlučila predsjednica vijeća Vesna Medenica sa članovima vijeća, sudijama Petrom Stojanovićem, Stankom Vučinić, Mirašem Radovićem i Svetlanom Vujanović.

U ovom slučaju sudija izvjestilac je bila sutkinja Vujanović.

Kako je navedeno u presudi, Vrhovni sud je ocijenio da postoji znatna sumnja o istinitosti odlučnih činjenica utvrđenih u odlukama protiv kojih je podignut zahtjev, zbog čega nije moguće odlučiti o zahtjevu za zaštitu zakonitosti.

U obrazloženju presude, u koju je FOS imao uvid, Vrhovni sud je istakao niz grešaka prvostepenog suda.

Prvo da bjelopoljski Viši sud nije pravilno vršio u presudi pozivanje na zakone, i da ga je podučio na koji način se to pravilno radi.

»Drugo, Viši sud mora konkretno da navede po kojim to propisima ljekari tačno nisu postupali, kao i da ne može ekstenzivno da tumači propise, niti da podrazumijeva kao njihov sadržaj nešto što u njima nije navedeno, jer bi se time po ocjeni Vrhovnog suda, oduzela nužna osobina propisa: njegova predvidljivost i jasnost za svakog na koga se njegove norme odnose, čime bi se stvorio prostor za inkriminisanje onog što kao takvo nije sadržano u određenom propisu«, navodi se u obrazloženju.

Treće, utvrđeno je i da za neonatalnu sepsu, prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti i Zakonu, uopšte nije predviđeno da se postupi po mjerama za suzbijanje i sprječavanje zarazne bolesti, kako se to tvrdi u činjeničnom opisu krivičnih djela presude Višeg suda.

Dodatno, Vrhovni sud je utvrdio i greške prilikom osude za Jelu Cimbaljević i Haku Tahirović koje nisu postupile po Pravilniku o načinu prijavljivanja zaraznih bolesti, bolničnih infekcija, stanja i smrti oboljelih od zaraznih bolesti.

Sudije Vrhovnog suda dalje navode da od 14 vrsta sepsi prema Pravilniku samo dvije podliježu obaveznom prijavljivanju, dok ostalih 12 sepsi ne podliježu obaveznom prijavljivanju, a „kamoli neonatalna sepsa P36 koja nije na listi bolesti koje se shodno čl.2 st.1 Zakona, smatraju zaraznim bolestima“.

Za Vrhovni sud je sporno i to što je Viši utvrdio odgovornost Tomislava Jeremića jer nije odmah sazvao Komisiju za sprječavanje infekcija, nakon što mu je Haka Tahirović prijavila dva slučaja.

„Vrhovni sud konstatuje da okrivljenom Tomislavu Jeremiću nije stavljeno na teret da je postupio protivno bilo kojoj odredbi Pravilnika, a "neblagovremeno sazivanje Komisije" se ne može podvesti ni pod jednu odredbu Zakona i Programa koje su u činjeničnom opisu krivičnog djela navedene kao propisi protivno kojima je, prema utvrđenju nižestepenih sudova, ovaj okrivljeni postupao“, navodi se u presudi Vrhovnog suda.

Vrhovni sud je utvrdio grešku i kod utvrđivanja krivice Zvonka Puletića, koji nije naložio da se trudnicama prilikom prijema na ginekološko odjeljenje prije porođaja uzimaju vaginalni brisevi.

RTCG