Štitna žijlezda je sastavni dio endokrinog sistema. To je mala žlijezda koja smještena na prednjem dijelu vrata, a važna je jer igra vitalnu ulogu u podržavanju brojnih tjelesnih funkcija kao što su kontrola temperature tijela, brzina metabolizma i nivo energije. 

Najčešći poremećaj rada štitne žlijezde je hipotireoza ili slaba funkcija štitnjače. Hipotireoidizam je obično uzrokovan autoimunim odgovorom poznatim kao Hašimotova bolest, ili sa autoimunim tiroiditisom, piše klix.ba. 

Kao i kod svih autoimunih bolesti, tijelo greškom identifikuje sopstvena tkiva kao napadača i napada ih sve dok se organ ne uništi. Ovaj hronični napad na kraju sprječava štitnu žlijezdu da proizvede adekvatne nivoe T3 i T4, koji su neophodni da bi tijelo pravilno funkcionisalo. Nedostatak ovih hormona može usporiti metabolizam i izazvati gojaznost, umor, dovesti do suvoće kože i problema s kosom. 

Hipertireoidizam ili preaktivna funkcija štitnjače je još jedno uobičajeno patološko stanje ovog organa. Najčešća forma je Gravesova bolest u kojoj autoimuni odgovor organizma uzrokuje da štitna žlijezda proizvodi previše T3 i T4. Simptomi hipertireoze mogu uključivati ​​gubitak težine, visok krvni pritisak, proliv i ubrzan rad srca.

Selen 

Selen je neophodna komponenta enzima odgovornih za pretvaranje T4 u T3 i bez adekvatnog nivoa selena ne bi bilo aktivacije tiroidnog hormona. 

Selen balansira jod, jer previsoki nivoi joda dovode do uništenja ćelija štitne žlijezde. Važno je svakodnevno unositi hranu bogatu selenom, kao što su orašasti plodovi, konzervisana tunjevina, masne ribe kao što su losos, skuša, sardina... 

Da li izbjegavati soju? 

Soja ne mora da se izbjegava jer se prema novim istraživanjima može bezbjedno konzumirati a da se ne nanese šteta zdravlju štitnjače, posebno ako je dnevni unos joda adekvatan. 

Goitrogeni 

Mnogi naučni časopisi tvrde da bi oni s poremećajima štitne žlijezde trebalo da izbjegavaju povrće kao što su kupus, kelj, prokelj, brokoli i karfiol. To je zato što oni sadrže prirodne hemikalije koje se nazivaju goitrogeni i koje mogu da uziču na proizvodnju tiroidnih hormona. Međutim, rizik je nizak ako konzumirate ove vrste povrća u umjerenim količinama. Takođe se preporučuje da se kuva ili pari povrće, jer deaktivira goitrogene.

Vitamin D 

Adekvatan nivo vitamina D povezuje se s manjom vjerovatnoćom razvoja Hašimotove bolesti. Nivo vitamina D treba provjeravati u redovnim intervalima. Glavni izvori vitamina D uključuju ulje jetre bakalara, masnu ribu, punomasno mlijeko, jaja, ali i sunčevu svjetlost. 

Šta je sa dijetom bez glutena? 

Do danas, nijedna studija nije procijenila efekte bezglutenske dijete kod ljudi koji imaju autoimunu tiroidnu bolest (ATD). Ovo ostaje oblast kontroverzi, jer su rezultati nedosljedni. 

Jednom kada je usvojena dijeta bez glutena, autoimuni markeri za bolest nestaju, pa je ključno da testiranje prethodi promjenama u ishrani kako bi se osigurala preciznost. Ako je, međutim, test negativan, slijedi probna dijeta bez glutena s naglaskom na prirodnu hranu (na primjer voće i povrće, mahunarke, kukuruz, pirinač, orašasti plodovi, sjemenke, riba, piletina, crveno meso).

B92