Cilj ranijih reformi bio je da se radno aktivno stanovništvo zadrži na tržištu i zaustavi priliv novih korisnika kako bi Fond na srednji i duži rok bio održiv. Efekti su međutim umanjeni zbog prijevremenog penzionisanja, pa je Fond dobio 13 hiljada neplaniranih korisnika, za šta je godišnje potrebno 44 miliona eura. I pored svega, u zadnjih nekoliko godina izvorni prihodi rastu.

“Imamo popravljanje stanja manji deficit i veći priliv osnovnih prihoda od doprinosa ali smo imali i veliki priliv korisnika, a sto se tiče prosječne penzije ona je 289 eura i ona je u odnosu na region skoro na nivou prosječne Hrvatske gdje je 320, sve ostale zemlje sem Slovenije imaju značajno manju prosječnu pezniju, rekao je Perović.

On je kazao da uz pomoć stručnjaka Svjetske banke Vlada ove godine planira novo zakonsko rješenje za penzioni sistem. Dodajući da održivosti nema bez omjera tri radnika za jednog penzionera, ali su u posljednje vrijeme pozitivni pomaci vidljivi, jer je trenutni omjer 1,7 a donedavno je bio 1, 5. Sa druge strane kako je rekao, Fond ne smije dovesti u pitanje redovnost isplate, što je davno uzeto kao prioritet.

“Ukoliko pogledamo zadnjih nekoliko godina imamo značajno veće izvorne prihode, ili ako se osvrnemo na prvih pet mjeseci ove godine prihodi su veći 3, 39 %, deficit fonda je za pet mjeseci manji u odnosu na isti period za 1, 18 %, i ako se sve ovo sagleda u činjenici da su u prvom kvartalu se prihodi Fonda po osnovu doprisnosa uvijek mali, a tokom godine se povećavaju, do kraja godne to će biti i veće. To nam daje za pravo da ćemo tokom ove godine deficit imati još manji i da će se nastaviti jedna pozitivna dinamika", naveo je Perović.

On je rekao da se visina penzije utvrđuje standardom, koji važi svuda u svijetu - na osnovu doprinosa i minulog rada, a i usklađivanje je zakonski definisano gdje se koristi formula 75 % rasta ili pada troškova života ili 25 odsto rasta ili pada plata.

“Dakle na osnovu ta dva elementa koje objavi Monstat od januarske penzije svake godine se usklađuju penzije. U slučaju da su pokazatelji negativni zakonom je definisano šta se radi da ne bi došlo do smanjenja penzije.”

Ocjenjujući da se o radu Fonda PIO ne može govoriti, a da se ne pomene socijalni program – jedinstven među zemljama zapadnog Balkana.

"Tu godišnje oko 3 miliona dajemo, a to se prije svega ogleda kroz stambenu podršku penzionerima, pa smo u zadnjih pet godina sagradili preko 500 stanova, znaci godišnje stotinu stanova i riješili za penzionere 100 stambenih slučajeva", kazao je on.

Zaključujući da se u sklopu ovog programa obezbjeđuju i značajna sredstva za pomoć pri nabavci zimnice, dok na Žabljaku i u Ulcinju u hotelima sa četiri zvjezdice članovi penzionerskih udruženja mogu dobiti pun pansion od 6 do 7 eura i to na nekoliko rata.