Marinko Čačić vratio se u svoj rodni grad, Vukovar, 2000-te, devet godina nakon prognanstva.

"Bilo je dosta teško se snaći, niste imali osnovnih prodavaonica gdje bi se mogli snabdijevati, osim u Vinkovcima, ceste su bile rupave, danas je to sve bolje, a država je kroz program obnove napravila svoj dio", priča povratnik Marinko.

Pola godine proveo je u logoru, a danas živi od penzije. Okušao se i u poduzetništvu, ali brzo i odustao. Lokalna i državna vlast, kaže, nijesu mu bile oslonac.

"Sada su im puna usta toga kako treba investicija, a nijesu bili u stanju sagledati da u funkciju stave resurs koji realno imaju, a to su porodice i porodična gospodarstva, političari to ne prepoznaju", priča Marinko.

Vukovar je u bivšoj Jugoslaviji, nakon Maribora bio najbogatiji grad. Danas je, među najsiromašnijim u Hrvatskoj.

Marinko to slikovito dočarava. Kaže da su Vukovarci dobi toliko obećanja da su „uz Dunav mogli napraviti Kineski zid“ i da političari obećanja ne ispunjavaju.

Svaki peti nezaposlen

I sadašnja kampanja, pred hrvatske lokalne izbore koji se održavaju u nedjelju, puna je obećanja.

Najviše izgleda za upravljanje gradom, sa budžetom od oko 26 milona eura, ima aktuelni gradonačelnik Željko Sabo. Glavni protukandidati u gradonačelničkoj utrci su mu HDZ -ov Ivan Penava, te kandidatkinja HDSSB-a, ekonomistica Slavica Jelinić.

U dvosedmičnoj kampanji dominiraju nacionalne teme.

"Desna politička opcija, ili nekoliko njih, u Vukovaru apostrofira pridjev 'hrvatski' kao svoj temeljni politički program. Lijeva opcija, a samo je jedna, naglašava zajedništvo i razvoj. Desna se bazira na nacionalističkoj retorici, a lijeva na floskulama".

U gradu sa blizu 26 hiljada stanovnika, svaki peti je nezaposlen.

Uprkos tome, ekonomske teme u drugom su planu. U prvom je uvođenje dvojezičnosti i natpisa na ćirilici.

Prema popisu stanovnika u Vukovaru živi više od trećine srpskog stanovništva i, prema postojećim zakonima, imaju pravo na dvojezične natpise.

"Oni koji su doslovce gurali srpski jezik u statut Grada Vukovara kao temeljni dokument, danas napadaju one koji su ni krivi ni dužni za vlastiti čin najdegutantnije političke trgovine na ovim prostorima", kaže Marija Molnar, novinarka HRV-a.

Ima i onih koji podjelama nijesu opterećeni. Tehničku školu pohađaju djeca hrvatske i srpske nacionalnosti. Iako u odvojenim razredima, spaja ih prijateljstvo.

"Ne znam što je tada bilo, danas nema problema, družimo se zajedno i sve je u redu", kaže Nenad Jelić, vukovarski maturant.

A na ovim mladim ljudima temelji se i budućnost ovog grada iz kojeg se, u samo deset godina, iselilo oko šest hiljada ljudi.

(Izvor:AlJazeera)