Tim istraživača sa Tehnološkog instituta Džordžije, čija je studija
objavljena u časopisu PNAS, otkrili su da mravi koriste svoje antene kao
“dodatne udove” kako bi zaustavili pad, kao i da mogu da sagrade
stabilne tunele u suvom pijesku.
Vođa istraživanja, student-doktorant Nik Greviš, dizajnirao je "naučne
mravlje farme" u kojima mravi kopaju kroz pijesak zarobljen između dvije
staklene ploče, tako da se svaki pokret malih insekata može pratiti i
snimiti.
"Mravi su se kretali velikom brzinom, a u usporenom snimku možete da
vidite da im se često desi da se okliznu i padnu", objasnio je Greviš u
izjavi za BBC.
Naučnicima je posebnu pažnju privukla sposobnost mrava da se pri svakom padu gotovo odmah dočekaju na noge i nastave da kopaju.
"Kroz staklo smo mogli da vidimo šta im radi svaki dio tijela dok se
penju, klizaju ili padaju", naveo je Greviš, dodajući da su crveni mravi
sposobni da se kreću kroz gotovo svaki tip tla, što ih čini jednom od
najuspješnijih invazivnih vrsta.
Istraživačima je posebno bilo zanimljivo da otkriju da mravi ne koriste
samo noge kako bi se zaustavili pri padu, već i antene. Njihova
studija, takođe, pokazuje da mravi, bez obzira na vrstu tla, uvijek
kopaju tunele istog prečnika. ”To nam govori da crveni mravi aktivno
kontrolišu svoje kopanje kako bi izgradili tunele određene veličine”,
kazao je Greviš.
Ovi tuneli imaju prečnik koji je otprilike širine mravljeg tijela, što
insektima omogućava da u svakom trenutku zaustave eventualni pad i da
nastave sa kopanjem. Profesor Den Goldman, jedan od učesnika
istraživanja, kazao je da se proučavanjem načina na koji se mravi, ali i
druge životinje snalaze u kompleksnim sredinama, može doći do
efikasnijih spasilačkih robota. “Spasilačka robotika je trenutno
prilično limitirana”, istakao je on, navodeći da je na mjestima na
kojima se dogodila neka katastrofa uglavnom rasuti materijal - klizišta,
ruševine, u kojem je često nužno napraviti stabilne strukture.
Crveni mravi su kadri da naprave tunele u pijesku ili drugoj vrsti tla bez gotovo trunke vlage.
Učeći od njih, inženjeri bi mogli da razviju i programiraju robote koji
će ih oponašati i tako riješe neke od problema s kojima se spasilačke
ekipe suočavaju u potrazi za preživjelima.
(Izvor: Mondo)
