Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u četvrtak će izreći nepravomoćnu presudu protiv bivšeg šefa srbijanske Službe državne bezbjednosti (SDB) Jovice Stanišića i bivšeg komandanta jedinice za specijalne operacije SDB-a Franka Simatovića, optužene za ratne zločine u Hrvatskoj i BiH.
Haški tužioci su u završnim podnescima u januaru ove godine zatražili da ih se osudi na kaznu doživotnog zatvora.
"Uzimajući u obzir težinu zločina koji im se stavljaju na teret, ulogu koju je svaki od optuženih igrao u njima... tužiteljstvo predlaže Sudu da ih, u slučaju da ih proglasi krivima po svim tačkama optužbe, osudi na kaznu doživotnog zatvora", naveli su tužitelji.
Dokazi izneseni tokom suđenja razotkrili su tajnu zločinačke operacije SDB-a po Hrvatskoj i BiH, kazao je tužioc Dermot Groom u završnim riječima.
"Kao ključni pripadnici udruženog zločinačkog poduhvata Stanišić i Simatović su ubijali, deportirali, prisilno preselili i prognali hiljade nesrba tokom gotovo pet godina s velikih područja Hrvatske i BiH. Bili su nezamjenjivi u uspješnom sprovođenju zajedničkog plana zločinačkog poduhvata koji je s područja koja su bila njihov cilj uglavnom ispraznio nesrbe koji su tamo živjeli 1990. godine", poručili su tužioc.
Odbrana je, pak, tražila njihovo oslobađanje, smatrajući da im nijesu dokazani zločini.
Stanišićevi advokati poručili su u završnim riječima da je kontaktiranjem s vodećim ljudima Srbije, Republike Srpske i tzv. Republike Srpske Krajine Stanišić naprosto obavljao svoje dužnosti, te da nije učestvovao u zločinačkom poduhvatu.
Pet tačaka
Tužilaštvo tereti Stanišića i Simatovića da su učestvovali u udruženom zločinačkom poduhvatu kojem je cilj bio uklanjanje većine nesrba iz velikih dijelova Hrvatske te BiH od 1991. do 1995. godine.
U tom poduhvatu bili su, uz dvojicu optuženih, bivši jugoslovenski predsjednik Slobodan Milošević, te vođe bosanskih i hrvatskih Srba Ratko Mladić, Radovan Karadžić, Biljana Plavšić, Milan Martić, Goran Hadžić i Milan Babić, vođa srpskih radikala Vojislav Šešelj i komandant paravojnih jedinica Željko Ražnatović Arkan.
Zločine su, prema optužnici, u Hrvatskoj i BiH počinile jedinice SDB-a, odnosno jedinice i paravojne formacije koje je stvorila SDB ili je pomogla njihovom stvaranju. Među tim jedinicama su i "Crvene beretke", "Škorpioni", "Tigrovi" Željka Ražnatovića Arkana, "Knindže", pripadnici Martićeve policije, kao i milicija tzv. SAO Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema.
Optužnica u pet tačaka tereti Stanišića i Simatovića za zločine protiv čovječnosti i povrede ratnog prava i običaja počinjene na području Hrvatske i BiH progonom, ubistvima, deportacijama i drugim nečovječnim djelima.
Dvojica optuženih su, kako se navodi u optužnici, pomogla da se otvori centar za obuku paravojnih jedinica u Golubiću kod Knina, a kasnije i drugi centri za obuku po Hrvatskoj i BiH.
Prema optužnici oni su "rukovodili finansiranjem, obukom, logističkom podrškom i drugim vrstama velike pomoći i podrške specijalnim jedinicama državne sigurnosti Republike Srbije i drugim srpskim snagama koje su učestvovale u zločinima u Hrvatskoj i BiH".
Proširenje optužnice
Među zločinima koji su počinjeni na području Hrvatske nad civilima i zarobljenicima optužnica navodi niz ubistava počinjenih tokom 1991. na području Dubice, Cerovljana, Baćina, Saborskog, Škabrnje, Bruške, Dalja i Erduta, te od 1992. do 1995. u BiH u Bijeljini, Zvorniku, Bosanskom Šamcu, Doboju i Sanskom Mostu.
Naknadnim proširenjem optužnice u martu 2006. njih se dvojicu dodatno tereti za likvidaciju šestoro Bošnjaka iz Srebrenice koje su 1995. počinili "Škorpioni", a koji su svoje zlodjelo zabilježili video-kamerom.
Tužioci su poručili da je jedan od prvih zločina koje su paravojne jedinice počinile bio napad na Lovinac 1991. godine u kojem je Simatović lično učestvovao, a potom je slijedilo ubijanje, razaranja i napadi na druge ciljeve u Hrvatskoj od Kijeva do Škrabrnje.
Tužioci smatraju dokazanim da je Stanišić lično poslao "Arkanovce" u istočnu Slavoniju, gdje su bili među najkrvoločnijim počiniteljima zločina.
Iako je tokom suđenja tužilaštvo odustalo od optužbi za pokolj na Ovčari, tužioci dvojicu i dalje terete za progon nesrpskog stanovništva s područja tzv. SAO Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, a što uključuje i Vukovar.
Optužbe protiv Šešelja
Izvođenje dokaza na suđenju završeno je krajem maja prošle godine.
Stanišić je, nakon što je bivši načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije Momčilo Perišić pravomoćno oslobođen odgovornosti za raketiranje Zagreba, jedini zvaničnik tadašnje vladajuće srbijanske garniture kojem se sudi za ratne zločine u Hrvatskoj.
Haško tužlaštvo za zločine u Hrvatskoj tereti još i vođu srpskih radikala Vojislava Šešelja u okviru udruženog zločinačkog poduhvata predvođenog Miloševićem, ali on je tada bio pripadnik opozicije.
Njegova nepravomoćna presuda bit će izrečena 30. oktobra ove godine.
(Izvor:AlJazeera)
