"Mnoga domaćinstva koriste vodu za piće sa izvorišta koja su u blizini i usled ovakvih pojava može doći do poremećaja podzemnih voda i miješanja izvorskih voda sa zamućenim vodama koje mogu, zbog samog opisa posla kojim se bave rudnici, sadržati i dodatne količine maziva ili druge opasne sadržaje", navela je Kovačević.

Ističe da ove vode takođe donose veliku opasnost po riblji fond Gračanice i jezera Liverovići.

"Po analizama stručnjaka način na koji ovako zamućena voda utiče na riblji fond je višestruko negativan i ima za krajnju posljedicu smanjenje ribljeg fonda i to na dva načina. Kada temperatura vode u nekim srednjim slojevima dostigne određenu vrijednost, stvore se potrebni uslovi da riba polozi ikru. Velika koncentracija čvrstih čestica u ovako zamućenoj vodi sprečava prodor sunčeve svjetlosti u dublje slojeve vode, tako da ona pri dnu ostaje hladnija što za posljedicu ima manji broj izležene mlađi iz ikre. Velika koncentracija čestica u vodi direktno ugrožava mlađ, što preko smetnji za disanje, što preko loše vidljivosti (teže pronalaženje hrane i izloženost grabljivicama). Nedovoljan prolazak svjetlosti i taloženje boksita u jezeru Liverovići utiču i na sadržaj rastinja ispod vode kojima je ona potrebna za fotosintezu i rast, a koje služi kao hrana za neke riblje vrste. Usled ovih poremećaja mijenja se i hemizam voda", pojasnila je Kovačević.

Dodaje da bi se javnost bolje informisala treba se osvrnuti i na sastav rude boksit od koje su nastale čvrste četice zbog kojih je došlo do zamućenja.

"Ruda boksita u svom sastavu sadrži još i okside i hidrokside gvožđa, silicijum dioksid, u manjim količina fosfornu kisjelinu, manganske okside, titanske diokside. Sve ove supstanece mogu imati negativne uticaje na ljudsko zdravlje u slučaju pretjerane izloženosti. Zavisno od vrste mogu izazvati bol i crvenilo nosa, kašalj, bol i crvenilo kože, svrab očiju. Dugotrajna izloženost oksidu gvožđa na respiratorni sistem može dovesti do nakupljanja gvožđa u tkivu jetre što utiče na funkcioniranje sistema jetre", naglašava Kovačević i dodaje da Crna Gora mora značajno ojačati primjenu Zakona o odgovornosti za štetu u životnoj sredini i propise koje je implementirala kroz istoimenu direktivu EU.

Svrha pomenute direktive, time i zakona je da "uspostavi osnove za odgovornosti za štetu nanijetu životnoj sredini po principu zagađivač plaća, kao i da utiče na sprječavanje ekološke štete i reguliše otklanjanje njenih posledica". 

Apelovali su na Agenciju za zaštitu prirode da u saradnji sa nadležnim ministarstvom i Upravom za inspekcijske poslove, a prema službenoj dužnosti, sprovede postupak utvrđivanja stepena štete u životnoj sredini ili neposredne opasnosti od štete i njenog značaja, kao i da naloži striktne mjere za njihovo trajno otklanjanje.

"Zbog problema koji se, može se već sada slobodno reći, učestalo dešava, pozivamo preduzeće koje je vlasnik rudnika da se društveno odgovorno postavi prema ovom problemu i upošte prema očuvanju i unapređenju životne sredine pa po hitnom postupku napravi sanacioni plan i obezbijedi sve uslove da do ovog incidenta više ne dolazi uz obavještavanje javnosti o svakom napravljenom koraku", zaključila je Kovačević u ime Koalicije 27.