Međutim naučnici tvrde da za većinu ljudi gluten nije štetan, a bezglutenska ishrana mogla bi da narušiti zdravlje.

Šta je gluten?

Gluten se sastoji od nekoliko stotina različitih, ali povezanih proteina. Nalazi se u žitaricama poput žita, pirinča i ječma. U proizvodnji tijesta mnogi koriste gluten kako bi dodali aromu, poboljšali teksturu ili stvorili željeni efekt namirnice. Gluten se najčešće nalazi u hrani kao što je tjestenina, hljeb, žitarice, krekeri i tortilje.

Da li je gluten štetan?

Nema nikakvih naučno potvrđenih dokaza da je gluten štetan za prosječnog zdravog čovjeka.

"Dokazi upućuju na to da je za opšte zdravlje važna pretežno biljna ishrana s minimalno procesuiranim namirnicama, a sadrži žitarice sa glutenom",kaže dijetetičarka i nutricionista Grejs Fjeldberg  sa Mejo klinike.

Velika studija iz 2017. godine koju su naučnici sprovodili skoro 20 godina pokazala je da su ljudi koji su izbjegavali gluten jeli manje cjelovitih žitarica i time im se povećao rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti, piše Insider.

"Pokazalo se i da ljudi koji jedu hranu bez glutena takođe unose manje kalcijuma, B vitamina i vlakana čime povećavaju unos masnoća i ugljenih hidrata. Oni koji se odlučuju na bezglutensku Ishranu često će posegnuti za procesuiranim bezglutenskim proizvodima", ističe Fjeldberg upozoravajući da procesuirana hrana sadrži više dodatih šećera i masnoća kako bi se kompenzovale promjene u teksturi namirnice nakon uklanjanja glutena.

Kanadska studija iz 2014. godine pokazala je da su bezglutenski proizvodi bogatiji mastima i ugljenim hidratima i imaju smanjen procenat proteina, gvožđa i folata. Ako ste zdravi, nema nikakvih benefita u tome da isključujete gluten iz ishrane. Ali ako se ipak odlučite za namirnice bez glutena, razgovarajte sa doktorom kako da povećate unos nutrijenata poput kalcijuma, gvožđa, vitamina B6, B12 i D vitamina.

Ko bi morao da izbjegava gluten

Iako je gluten bezopasan za većinu ljudi, postoje pojedinci sa određenim zdravstvenim stanjima koji bi trebali da ga izbegavaju. To uključuje osobe sa celijakijom, dermatitisom herpetiformisom i osobe  osjetljive na gluten. Za njih je jedini dugoročno efikasan lek ishrana bez glutena.

Ako imate alergiju na žito, takođe možete koristiti bezglutensku ishranu, ali to može da bude ograničavajuće. Umesto toga, izbegavajte žito a konzumirajte pirinač, ječam ili zob.

Celijakija

Celijakija je autoimuni poremećaj koji oštećuje sluznicu tankog crijeva. Konzumiranje glutena kod oboljelih izaziva imunološku reakciju u tankom crevu, a to vremenom može da oštetiti sluznicu i smanji mogućnost apsorpcije nutrijenata iz hrane.

Simptomi celijakije su čirevi u ustima, dijateja, glavobolja, nadutost, abdominalan bol, gasovi i brojne druge tegobe. Za ovu bolest nema leka, a jedina terapija je bezglutenska ishrana.

Dermatitis herpetiformis

Riječ je o autoimunoj bolesti koju još nazivaju i kožnom celijakijom. Kod osoba sa ovim problemom gluten izaziva težak osip na laktovima, koljenima, glavi i torzu.

Osobe sa ovom dijagnozom takođe će iskusiti štetu u probavnom sistemu kao i one sa celijakijom, ali neće imati probavnih tegoba poput mučnine, dijareje i povraćanja. Kratkoročno kod ovih simptoma pomažu lekovi, a dugoročno se liječe bezglutenskom ishranom.

Osjetljivost na gluten

Iako nije riječ o celijakiji, neki će ljudi će osjetiti preosjetljivost na gluten koja se manifestuje sličnim simptomima. Tako imaju problema sa dijarejom, nadutošću, svrabom kože, gubitkom kilograma i konstipacijom.

Za razliku od oboljelih od celijakije, osobe sa preosjetljivošću na gluten neće zadobiti oštećenja crijeva. Ako mislite da ste preosjetljivi, lekar će verovatno na neko vrijeme iz vaše ishrane isključiti glutenske namirnice kako bi ustanovio tačnu dijagnozu.