Osnovni komplet vitamina C i D sa dodatkom cinka, koje ljekari preporučuju pacijentima tokom jednomjesečnog oporavka od kovida-19, uz „kardiopirin“ i „paracetamol“ košta oko 38 eura. Ili 16 eura za pola mjeseca.

Ovi preparati se daju uz obaveznu terapiju, koja se sastoji od ljekova koji se dobijaju na recept.

Cijene dodataka nijesu iste u svim apotekama a variraju i od proizvođača, pa isti vitamin ili dodatak možete kupiti za tri ili za 15 eura.

Iz Uprave za inspekcijske poslove Pobjedi je rečeno da se cijene ljekova koji se izdaju uz recept formirane zakonom, ali da to nije slučaj sa cijenama suplemenata.

Ekipa Pobjede obišla je pojedine privatne i državne apoteke odakle su nam rekli da su građani podijeljeni u kupovini vitamina za jačanje imuniteta – rijetki kupuju najskuplje, a većina traži najjeftinije. Kažu da se, po preporuci ljekara kupuju vitamini C, D, cink, a cijene su različite, u zavisnosti od proizvođača, pa se kreću od 2,5 eura do 15-20 eura.

Oni koji se oporavljaju od korona virusa po preporuci kupuju i „kardiopirin“ ili „andol“ koji koštaju po dva eura, a po preporuci ljekara su nužni za pročišćavanje krvnih sudova.

“Neki građani se odluče da kupe kvalitetnije vitamine, pa traže vitamin C od 13,40, D od 11,40, cink 12,30. To je najbolja kombinacija, a u sva tri dođe po 100 tableta i to uzimaju porodično”, kazali su u apotekama.

Iz Agencije za ljekove i medicinska sredstva (CALIMS) nijesu odgovorili na pitanja zbog čega cijene vitamina, suplemenata i ljekova koje ljekari preporučuju onima koji se oporavljaju od kovida-19 nijesu zaštićene, već vlasnici apoteka sami formiraju cijene.

Uprkos ovom problemu, direktorica NVO Centar za zaštitu potrošača Olga Nikčević Pobjedi je rekla da se toj NVO niko nije žalio.

“Ljudi zovu i žale se na dosta toga, ali među njima nije ništa od ovoga što ste naveli u pitanju. Nijesu se žalili na cijene niti maski i druge opreme, niti ljekova i suplemenata od početka pandemije korona virusa u našoj zemlji do danas”, kazala je Nikčević.

Iz Uprave za inspekcijske poslove pojasnili su da se cijene ljekova koji se upotrebljavaju u humanoj medicini, a propisuju se i izdaju na teret obaveznog zdravstvenog osiguranja, formiraju u skladu sa odredbama Zakona o ljekovima, Uredbom o kriterijumima za formiranje maksimalnih cijena ljekova, kao i u skladu sa Zakonom o unutrašnjoj trgovini.

“Ovo podrazumijeva da se maloprodajne cijene utvrđuju, odnosno formiraju sa maržom do 18 odsto učešća troškova prometa na malo (maloprodajne marže). U vrijeme pandemije vršena je intenzivna kontrola formiranja cijena ljekova i tom prilikom nijesu utvrđene nepravilnosti”, naveli su oni.

Cijene ostalih proizvoda (neljekova -parafarmaceutskih proizvoda) koji se prodaju u apotekama je u režimu slobodnog formiranja cijena.

“Od početka pandemije cijene ovih proizvoda, pogotovo cijene suplemenata i dezinfekcionih sredstava, varirale su od trgovca do trgovca. Apoteke na našem tržištu mogu slobodno formirati cijene kozmetičkih proizvoda, suplemenata, odnosno parafarmaceutskih proizvoda (osim ljekova)”, odgovorili su iz Uprave.

Ističu da Zakon dozvoljava slobodno formiranje cijena, a, kako navode, važno je da su propisano evidentirane kroz poslovnu dokumentaciju.

“Analizirajući stanje na tržištu u ovoj oblasti utvrdili smo, što je kontrolama i konstatovano, da se stanje što se tiče disproporcije u cijenama stabilizovalo, na što je prvenstveno uticalo usklađivanje cijena dobavljača na tržištu”, naveli su oni.

Teža je nemaština 

Iz NVO Banka hrane nedavno su objelodanili pismo jedne porodice koja živi u nemaštini, roditelji su nezaposleni, a požalili su se da im jedno od četvoro djece ima koronu. Negodovali su što, kako kažu, ljekari nakon što propišu antibiotik svima preporučuju vitamine, suplemente, jaku hranu sa puno voća i povrća, ali da oni ne mogu sve to da priušte.

“Problem nastaje kad uđete u apoteku da kupite sve to što treba. Najjeftiniji vitamini su 3,5 eura. Primjera radi pakovanje vitamina C košta osam eura, pakovanje D vitamina 7,5 eura, probiotik je takođe između sedam i osam eura”, naveli su oni, dodajući da ,,nije najveći problem korona, već glad u vrijeme korone“.

Oporavak može da potraje 

Specijalista infektolog iz Kliničkog centra Crne Gore dr Marija Nikolić Pobjedi je kazala da većina pacijenata oboljelih od korona virusa imaju blagu kliničku sliku, a da se oni čija je klinička slika umjerena u većini slučajeva mogu liječiti u kućnim uslovima.

“Ono što savjetujemo svim pacijentima na kućnom liječenju su vitaminski preparati kao i primjena antipiretika, ljekova za snižavanje povišene tjelesne temperature. Nesporno je da je dovoljno unošenje u organizam hranjivih materija (mikronutrijenata), poput vitamina i minerala, bitno za funkcionisanje imunog sistema”, naglašava Nikolić.

Kako je kazala, kod onih koji imaju umjerenu kliničku sliku ljekar se može odlučiti za primjenu antibiotske terapije.

“Koji će antibiotik primijeniti zavisi od kliničke slike pacijenta, laboratorijskih i radioloških nalaza, postojanja alergija, hroničnih bolesti, starosti pacijenta… Ukoliko dođe do promjene stanja pacijenta na kućnom liječenju, nadležni ljekar će u skladu sa dopunskim analizama korigovati terapiju ili pacijenta uputiti na bolničko liječenje”,  pojašnjava Nikolić.

Govoreći o oporavku oboljelih, naša sagovornica kaže da on traje najčešće nekoliko nedjelja, ali može trajati i mjesecima, posebno kod onih koji su razvili težu kliničku sliku.

“Savjetujemo nastavak vitaminske terapije kod svih pacijenata u periodu oporavka kao i prilagođavanje fizičkih aktivnosti tome kako se osjećaju. Za sada jedini efikasan i bezbjedan lijek je prevencija”, zaključila je ona.

Savjeti nutricioniste: Vitamin D nakapajte na hljeb

Sanitarna inženjerka Dušanka Lacmanović, spec. nutricionista dijetetičar, kaže da je jedan od problema to što ne znamo baš precizno koliko smo unijeli vitamina i minerala.

Objašnjava da proizvođači kombinuju suplemente koji su aditivni, odnosno koji uzajamno pojačavaju dejstvo jedan drugom, te da ljekari zato preporučuju njihovo korišćenje.

“Ranije se to nije dešavalo, jer su smatrani dodacima u ishrani. A sada se smatraju i obavezan su dio u borbi protiv korona virusa”, rekla je ona.

Lacmanović objašnjava da dodaci, kao i ljekovi imaju svoju dozu, zato treba voditi računa što na deklaraciji piše, odnosno koji je preporučeni dnevni unos.

“Uvijek se uzimaju suplementi uz savjet stručnog lica, nikada sami na svoju ruku”, savjetuje ona.

Među najznačajnijim vitaminima, prema njenim riječima, je vitamin D. Treba, kaže Lacmanović, znati da je to vitamin rastvorljiv u mastima, pa zato ishrana treba da je bogata zdravim mastima.

“Preporuka je da se vitamin D nakapa na parče hljeba, da se dugo žvaće i ostane u kontaktu sa sluzokožom, jer je rastvorljiv u mastima, tako, ako se nakapa u čašu vode, kao da ništa nijesmo unijeli. Preporuka su namirnice – losos, tunjevina, džigerica, goveđe meso, žumance i sir ga imaju u manjim količinama”, rekla je ona, dodajući da ga organizam najbolje sintetiše preko sunčeve svjetlosti putem kože.

Imunitet je, ističe ona, važan činilac u životu svakog čovjeka i predstavlja ,,armiju“ koja štiti tijelo od patogenih virusa, bakterija, gljivica.

“Da bi imunološki sistem funkcionisao na pravi način neophodni su ravnoteža i sklad, a na to utiču faktori kao što su redovna fizička aktivnost, dobro raspoloženje, pravilna ishrana”, kaže ona.

Preporučuje da je potrebno više unositi voća, povrća, proteina, a smanjiti unos masti, slatkiša, šećera, aditiva. Jednolična ishrana, prema njenim riječima, može da dovede do deficita veoma značajnih i u ovom periodu pandemije neophodnih vitamina u borbi protiv kovid-19.

“A to su Zn, Fe, B6, B12, C, D3, folna kiselina “, istakla je ona.

Hrana kao lijek

Vrlo je važno, kako navodi Lacmanović, znati koje su to određene namirnice koje su bogate vitaminima i mineralima koji su od izuzetne vaznosti u borbi protiv ove infekcije. Navodi da je zova, koja ima ulogu u borbi protiv stresa, značajna i kod upala, gripa, a sok od zove zaustavlja virusne infekcije.

“Pečurke su dobre u borbi protiv virusa bakterija, tumora. Bogate su vitaminom B, selenom. Kupus je bogat vitaminom C i glutaminom koji je od izuzetne važnosti za jačanje imuniteta. Badem je veoma bogat vitaminima E i B i značajan je u borbi protiv stresa”, precizirala je ona.

Dodaje da je grejpfrut veoma bogat vitaminom C i flavonoidima, koji su značajni u čuvanju imunog sistema, a pšenične klice – bogate Zn, vitaminima B, antioksidantima.

“Jedna šolja jogurta dnevno smanjuje mogućnost za prehladu. Bijeli luk je antioksidans, zaštita imunog sistema. Preporuka je da ga prije kuvanja isjeckati 15-20 minuta ranije da bi se aktivirali enzimi značajni za jačanje imuniteta”, rekla je ona.

Med je prirodni lijek, kao i propolis i matična mliječ, a kurkuma- sadrži vitamin B6 i ima antioksidativno dejstvo. Tu je i đumbir, začin koji se preporučuje dodatku svim jelima i prirodni je lijek za jačanje imuniteta.

Lacmanović preporučuje i lan, ovsene pahuljice, zob, koji su bogati folnom kiselinom, te vitaminima A i C.