Pobjeda Bajdena ozvaničena je kada je u Sakramentu saopšteno da je Bajden u Kaliforniji dobio svih 55 elektorskih glasova.

Na taj način on je prešao granicu od 270 elektorskih glasova, koliko je neophodno za pobjedu na predsjedničkim izborima.

Na osnovu projekcija medija, Bajden je osvojio 306, a aktuelni predsjednik Donald Tramp 232 elektorska glasa.

Da prilikom glasanja elektora neće biti iznenađenja bilo je jasno tokom dana, kada su države u kojima je Tramp tražio ponovo brojanje i pokrenuo brojne sudske postupke - Arizona, Džordžija, Mičigen, Nevada, Pensilvanija i Viskonsi - dodijelile glasove Bajdenu.

Vermont, mala američka savezna država na sjeveroistoku zemlje, bila je u ponedeljak prva čiji su elektori glasali u formalnoj proceduri kojom izborni kolegijum potvrđuje rezultate američkih predsjedničkih izbora na kojima je pobijedio bivši američki potpredsjednik Bajden.

Za Bajdena su, između ostalih, ranije glasali i elektori saveznih država Džordžije (16), Nevade (6), Arizone (11), Pensilvanije (20), Viskonsina (10) i Nujorka (29). Upravo u toj državi dva elektorska glasa dali su bivši predsjednik Bil Klinton i bivša državna sekretarka i njegova supruga Hilari Klinton jer su među 29 elektora kojima raspolaže Njujork.

Dvoranom je odjeknuo aplauz kada je objavljeno da je svih 29 elektora glasalo za Bajdena i senatorku Kamilu Haris za potpredsednicu, javlja Njujork Tajms, prenosi Hina.

Njujorški guverner Endrju Komo, demokrata, bio je takođe jedan od elektora i predsedavao je elektorskim kolegijumom.

Hilari Klinton nakon glasanja je objavila na Tviteru svoje uvjerenje da "bi trebalo ukinuti elektorski kolegijum i birati za predsjednika pobednika po broju prikupljenih glasova birača".

Na predsjedničkim izborima 2016. godine, republikanac Tramp porazio je Hilari na osnovu elektorskih glasova iako je ona imala više glasova birača.

“Ali sve dok (taj sistem) postoji, ponosim se što sam svoj glas u Njujorku dala Džou Bajdenu i Kamili Haris", napisala je Klinton.

Elektori su stranački lojalisti koje su republikanci i demokrati izabrali dva mjeseca prije izbora i oni zapravo potvrđuju glasove birača u saveznim državama.

U državi Pensilvaniji koja je sa svojih 20 elektorskih glasova takođe potvrdila pobjedu Bajdena, čelnica demokratske stranke Nensi Peton Mils izjavila je: "Ovo je veliki dan za demokratiju".

Tokom dana u svih 50 američkih saveznih država i Vašingtonu odvijaće se slični događaji na kojima elektori tradicionalno glasaju u skladu s odlukom većine u svojoj saveznoj državi. Bajden je na izborima 3. novembra u Pensilvaniji dobio oko 81.000 glasova više od Trampa.

Tramp i njegovi saveznici podnijeli su tužbe u nastojanju da preokrenu izborni rezultat tvrdeći da su izbori bili nepošteni i obilježeni nepravilnostima, ali državni i savezni sudovi redom su odbacili te tužbe. Elektori po zakonu nisu obavezni da glasaju onako kako je glasala većina birača u njihovoj saveznoj državi, ali broj takvih 'izgrednika' mali je, a pojedine savezne države sada su uvele i novčane kazne za takve osobe.

Do sada broj tih "odbjeglih" elektora nikad nije uticao na ishode predsjedničkih izbora.

Očekuje se da će se nakon završenog glasanja na izbornom kolegijumu javnosti obratiti novoizabrani predsjednik Bajden govorom o otpornosti američke demokratije.

Glasovi dati u ponedeljak biće poslati Kongresu na službeno prebrojavanje 6. januara, što je završna faza američkog izbornog procesa, kada bi sadašnji američki potpredsjednik Majk Pens trebalo da objavi da je Bajden novi predsjednik.

Tramp je rekao krajem prošlog mjeseca da će napustiti Bijelu kuću ako elektorski kolegijum glasa za Bajdena, ali je od tada nastavio neviđenu kampanju kako bi preokrenuo svoj poraz.