On je u razgovoru za “Vijesti” kazao da se ne mogu ignorisati ljudi, a zatim tražiti njihovo razumijevanje, posebno ne u Crnoj Gori koja je izrazito ispolitizovana i polarizovana zemlja, u kojoj takav pristup izaziva podozrenje i sumnju u namjere onih koji donose odluke.

“Institucija Zaštitnika godinama upozorava na sve ovo, čak toliko da se stiče utisak o višku pojavljivanja u javnosti. Naravno da je to izlišno napominjati - mi moramo i hoćemo učiniti sve da svojim djelovanjem podstaknemo toleranciju i dijalog, ali onaj istinski i iskreni, kako bi se prevazišle sve nesuglasice i konflikti u društvu. Nijedna politička platforma, niti ambicija, ne može biti iznad toga, pod uslovom da se uvaži sagovornik i argumentovano donose odluke, pri čemu je jedini opravdani cilj napredak Crne Gore, sreća svih njenih građana i izvorno opredjeljenje onih koji Crnu Goru istinski vide kao svoju domovinu i prioritet svih prioriteta”, kazao je Bjeković.

Bjeković je to kazao odgovarajući na pitanje da li je zabrinut zbog rasta nacionalih tenzija i koliko može kao ombudsman pomoći u osvješćivanju građana, šta bi bio dobar put za naše društvo, te da li dovoljno radi na tome.

“Bilo bi neodgovorno i besmisleno reći da me tenzije, pogotovo one sa nacionalnim predznakom, ne zabrinjavaju. Niti mislim da postoji bilo ko u ovoj državi koga to ne zabrinjava. Mislim da je to više pitanje nedostatka svijesti o posljedicama koje neodgovorno ponašanje može da proizvede ili proizvodi, nego što postoji namjera stvaranja konflikta zasnovanog na etničkoj mržnji i netoleranciji. Upravo zbog toga govorimo o potrebi jačeg aktiviranja zdravog društvenog tkiva, pri tome uvažavajući potrebu da se čuju argumenti i osnova svake inicijative, bilo da je ona građanska, akademska, zakonodavna ili neka druga”, naglasio je Bjeković.

Na pitanje da li je bilo pritužbi upućenih zaštitniku ljudskih prava i sloboda povodom protesta koje se događaju u posljednje vrijeme i po osnovu nacionalne ugroženosti, Bjeković je kazao da je pritužbi bilo, ali ne onoliko koliko su iz njegovog kabineta očekivali da će biti.

"Ono što je sasvim izvjesno to je da su te pritužbe “reprezentativne”, da odslikivaju suštinu konfliktnih situacija, a u jednom dijelu je i institucija iniciranjem postupka po službenoj dužnosti ušla u polje ispitivanja aktuelnih događaja. Ono što će svakako biti od posebnog značaja i na šta se ukazuje u komunikaciji sa građanima/kama to je pitanje poređenja situacija sada i prilikom događaja koji su prethodili smjeni vlasti, odnosno jednakosti u primjeni ovlašćenja pojedinih državnih organa u istim ili analogno sličnim situacijama", kazao je zaštitnih ljudskih pranja i sloboda.

Bjekovića su podsjetili da je skrenuo pažnju da se “mjera patriotizma ogleda u stepenu ostvarivanja i poštovanja prava i sloboda svih građana” i da se ne može dopustiti luksuz da zbog dnevno-političkih podjela pokvare teško stečene pozicije i rezultate napredovanja u evroatlantskim integracijama.

Na pitanje da li ima utisak da partije i njihove lidere to ne zanima i da po cijenju izbornih rezultata rizikuju prava građana i budućnost države, Bjeković poručuje da ne misli da bilo koje odgovorno biće može preduzimati nešto što ga isključuje iz civilizacijskih tokova, naročito ako se prije toga izjasnio da radi u korist napretka.

"Podsjećam samo sa kolikim entuzijazmom i političkom saglasnošću se ušlo u proces evropskih integracija. Zato, nedvosmisleno i konkretno pitanje koje ste mi postavili je upravo pitanje za političke lidere, a ne za ovu instituciju. Sagledavajući opštu klimu u društvu u odnosu na sve države (sa rijetkim izuzecima) u okruženju i šire, nepobitno se nameće utisak da je jedino sa čim se ne može licitirati javni interes, odnosno interes države, a samim tim i osjećaj pripadnosti toj državi", dodao je Ombudsman.

Pojasnio je da ima pritužbi i u odnosu na govor mržnje, ali se stiče utisak da se u toj poplavi bestijalnosti, primarno na društvenim mrežama, mnogo rjeđe reaguje, nego što se registruju slučajevi.

"To je čini se sve više pitanje indolentnosti prema toj pojavi i još više tolerancije nekulture u odnosu prema drugim ljudima. U ovakvim okolnostima najbolje bi bilo kad bi žargonski rečeno svi počistili nered u svojem dvorištu, spriječili ili osudili svoje političke ili ideološke istomišljenike, ali to je izgleda u Crnoj Gori najteže - poći od sebe", ističe Bjeković.

Na konstataciju novinara "Vijesti" da je u posljednje vrijeme sve više mizoginije, kršenja dječjih prava, te da podaci ukazuju da pandemija utiče na pogoršanje ljudskih prava, Bjeković pojašnjava da svaka kriza neminovno u prvi plan izbacuje najgore društvene pojave, uključujući i one koje se snažno reflektuju na najranjivije slojeve društva.

"To doista i jesu žene, naročito žrtve nasilja, djeca, socijalno ugroženi, nezaposleni, itd. I u radu Zaštitnika to je lako zapaziti. Primarnu odgovornost za zaštitu najranjivijih slojeva društva imaju organi vlasti i to nije nikakvo “izmišljanje tople vode”. U uslovima ekonomske i finansijske krize jedini način djelovanja jeste pažljivi odabir instrumenata i korisnika zaštitnih mehanizama. To podrazumijeva analizu zasnovanu na brojnim pokazateljima, uz učešće struke, civilnog sektora, ali pod uslovom da i u tom dijelu saslušamo jedni druge, a ne da odluke donosimo iz “prve ruke” i isključivo rukovođeni matematikom", izričit je Bjeković.

Bjekovića su upitali da li bi civilni sektor, ombudmsan i pojedinci jake građanske svijesti trebalo da se više angažuju u ovoj oblasti, jer se stiče utisak da nema političkog interesa za to, a ni snage Vlade da se izbori sa anomalijama kao što su šovinizam, mizoginija, kršenje dječijih prava, itd?

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda je kazao da snaga institucije (ako je vjerovati brojnim istraživanjima i anketama) leži u dobroj komunikaciji, prvenstveno sa civilnim sektorom.

"Svakako da je naša pozicija samim tim lagodnija od pozicije onih koji sve društvene resurse treba da mobilišu i usmjere ka pravom cilju. Međutim, ako se u tom procesu sve zasniva na individualnoj pameti i isključivanju participacije kao oblika saodlučivanja, onda postoji ozbiljan rizik od birokratizacije ljudskih prava, kao antipoda stvarnom i djelotvornom mehanizmu u njihovoj zaštiti. Vlada koja ima sluha da čuje i prihvati kritiku, najbolji je recept borbe sa bilo kojom anomalijom. Naime, takve anomalije najčešće su odbačene od sveukupne društvene zajednice i postaju usamljeni primjeri kako ne treba postupati, što Vladi olakšava put i borbu protiv takvih pojava", naglašava Bjeković.

Poručuje da institucija Zaštitnika raspolaže adekvatnim mehanizmom, ali ona ne može biti substitut drugim državnim organima.

"Onda to ne bi bio kvazi-sudski, nego sudski mehanizam. Sa druge strane apsurdno je kada se državni organi ponašaju kao da zaštitnik nije donio akt kojim ukazuje na problem i preporučuje način njegovog prevazilaženja. Primijetili ste da institucija nikad ne polemiše o svojim stavovima sa drugim organima na koje se mišljenje odnosi. To je u stvari pokazatelj da mi nijesmo instanciona kontrola, nego korektiv vlasti i kao takav ustavna kategorija, a o samoj prirodi akata Zaštitnika, oni koji imaju dilemu o njihovom uticaju na vlast i njene odluke dobro bi bilo da pogledaju odluke i izvještaje međunarodnih tijela. Tamo stoji odgovor kome ne treba dodatni komentar", pojasnio je Ombudsman.

Novinari  su ga podsjetili da je vladavina prava jedna od problematičnijih oblasti za EU integracije. 

Na pitanje da li ima napretka s aspekta onoga što radite jer je bilo pritižbi da neki postupci traju po dvije decenije, Bjekvoić poručuje da kada je u pitanju pravosuđe, njegova nadležnost je organičena.

"U tom kontekstu najčešći razlog obraćanja naših građana je predugo trajanje sudskog postupka, neizvršavanje sudskih odluka i dugo trajanje istrage u pretkrivičnom postupku kao pretpostavka ograničenja drugih prava i sloboda građana koji se obraćaju. U radu na ovim predmetima rukovodimo se praksom Evropskog suda za ljudska prava, ali isto tako i sudskom praksom u Crnoj Gori koja je prethodila spornim slučajevima", zaključio je Bjeković.

Vijesti