Kantonalna bolnica u Bihaću, koja je prošlog mjeseca stradala u požaru, danas se bori za opstanak.
Nakon što su uništene dvije trećine kapaciteta, toj instituciji trebaju milioni eura da bi bila u stanju pružati zdravstvene usluge za 300.000 građana.
Niko zvanično ne zna kako, ali plamen je 26. jula izbio u garderobi i proširio se velikom brzinom.
Zbog malog broja pacijenata, sezona odmora i noći bez previše posla, stihija je dugo ostala neprimijećena. Progutala je samo srce bolnice.
Na zgarištu
Od pojedinih odjeljenja ostalo je samo zgarište. Od nekada sređene zdravstvene ustanove i dalje se širi smrad čađi, pomiješan sa mirisom bolnice.
Odjeljenje urologije najviše je stradalo, ali to je samo dio od dvije trećine uništenih kapaciteta u kantonalnoj bolnici u Bihaću.
"Pored toga, stradalo je šest od osam operacionih sala, intenzivna njega, neonatologija, ginekologija, ali i ortopedija".
Sada je sve izmješteno u preostalih 30 posto prostora koji nije izgorio.
Medicinska sestra Šida Kasumagić nerado se prisjeća te noći.
"To je već buktalo, petnaest minuta nekih, gorjela je sva bolnica jednostavno. Pomagaj, plač, nevjerica, svašta je bilo."
Načelnik ortopedskog odjeljenja Edis Tatlić i dalje ne može da vjeruje da je do prije koju nedjelju ovo krilo bolnice normalno radilo.
"Teško je. I moj otac je ortoped i njegov stric je bio prvi direktor ove ustanove kada je napravljena četrdesetih godina. Ovo me othranilo i ja hranim svoju djecu od ove ustanove, jako mi je teško. Kao što vidite, ovdje je katastrofalno stanje. Nadam se, znam da ćemo se sigurno iščupati iz ove situacije, samo će to potrajati", kaže on.
Problemi tek predstoje kada se završi sezona godišnjih odmora. Radnici bihaćke bolnice skoro da nemaju gdje, niti i sa čim da rade.
Nestala i sredstva za rad
I velika količina sredstava za rad je nestala u plamenu. Ipak, bolnica nastavlja s radom.
"Mi smo sa neke 22 hiljade kvadratnih metara prešli na funkcionisanje na 6.000 kvadrata i mi smo uspjeli reorganizovati službu u tom obimu posla. Sve naše službe su smještene u preostalim dijelovima bolnice, koji nije zahvaćen požarom. Radimo sa smanjenim kapacitetom, ali radimo i dalje. Zbrinjavamo pacijente", kaže direktor bolnice Hajrudin Havić.
Ova bolnica nadležna je za zdravlje blizu 300.000 građana Unsko-sanskog kantona. U jednom od najtežih poslijeratnih momenata u svojoj istoriji, kažu kako im je neophodna pomoć da ne bi stavili ključ u bravu.
(AlJazeera)