"Mirko Kovač, još jedan koji dolazi iz veličanstvene četvorke Kiš, Pekić, Kovač, David. Mirko Kovač, i građanin svijeta, i hrvatski i srpski i bosansko-hercegovački i samo naš – crnogorski," kazao je ministar kulture Branislav Mićunović, govoreći na komemorativnoj sjednici, koja je na Cetinju održana jednom od najistaknutijih južnoslovenskih romansijera, dramskom piscu, esejisti i filmskom scenaristi Mirku Kovaču.
Mićunović je u svom obraćanju citirajući pokojnika: “ Pa i kad se spusti tama koja pokrije čitavu zemlju, utapajući nas u sebe, mi moramo vjerovati da izvan tog mraka postoji svjetlost… I što mi, zapravo, znamo o nekom drugom vremenu ili onome van svakog vremena…”, prokomentarisao da nema sumnje “da se Kovač, prije koji dan, bio našao u jeku grozničave želje da stavi tačku na svoj život, baš onako kako je činio žurići u novi roman iz romana koji je tek završavao.
Eksperimentator, slobodan od predrasuda, lako izdignut iz prosječnosti i oglušen na aplauze javnosti, bjegunac iz svake književne tradicije kojoj bi pripadao, politički jasno angažovan duh. Multimedijalni pisac sa strastvenim zanimanjem za pozorište, film i televiziju. Dosljedan. Duhovit i ciničan sa gospostvenom mjerom. Gospodin Pisac, za kojeg je literature bila najdublja intima, a ne životni poziv…", kazao je između ostalog Mićunović o Mirku Kovaču.
Akademik Sreten Perović kazao je da je odlazak Mirka Kovača, velikana kritičke i umjetničke riječi, ogroman gubitak za crnogorsku kuturu i ukupan književni fond na južnoslovenskim prostorima, ali i za razvojne tokove savremene evropske literature.
"Riječ je o piscu koji nije imao ni beogradski ni zagrebački porodično-ekonomski i kultorološki pedigre i koji je boreći se za puki egzistencijalni status u nesentimentalnom velegradu, stvarao da bi nadvladao svoju nezavidnu društvenu poziciju, koja je postajala kompleksnija i komplikovanija sa rapidnim spisateljskim nepredovanjem mladog autora," kazao je Perović.
On međutim ističe da su upravo iz takvih ili nešto solidinijih uslova nastala sva glavna Kovačeva djela - romani “Gubilište”,”Moja sestra Elida”, “Životopis Malvine Tripković”, “Ruganje s dušom”, “Vrata od utrobe” i druga.
Od Kovača se oprostio i književnik Andrej Nikolaidis, koji je kazao da je smrt svakog čovjeka, smrt čitavog svijeta.
"Otud je smrt najboljih među nama i svojevrsno zatvaranje mogućnosti nekog boljeg svijeta. Ali uvijek, nakon svake tragedije i žalosti, pobjednički se uzdigne duh”, kazao je Nikolaidis. On je rekao da je veoma teško govoriti u ovakvoj situaciji.
"Ne zato što su ovi sati i dani nakon smrti Mirka Kovača vrijeme velikog gubitka, dakle i snažnih emocija, a neprerađene emocije nisu prijatelji mudrosti… Nego i zbog toga, nego prije svega zbog toga, što govoriti o Kovaču znači biti nedostojan onoga o kome se govori," kazao je Nikolaidis.
On je dodao da je Kovač svojom književnošću kao skalpelom rezao maglu koja bi mogla zakloniti jasan pogled na prošlost, secirao epohe i ljude i svoje odnose sa njima. "Svojom književnošću Kovač je svijet učinio ljepšim mjestom. Više od toga čovjeku nije dato," rekao je Nikolaidis.
Književnik Mladen Lompar, kazao je da je Kovač jedan od posljednjih velikih pisaca jugoslovenske književnosti i jedan od njenih prvih posmodernista, posljednji od velikana koji su literatururu južnoslovenskih stvaralaca uzdigli na tron Evrope.
Komemoraciji u Ministarstvu kulture na Cetinju, pored Mirkovog brata Milorada, sestre Milene Gajović i ostalih članova porodice Kovač, prisustvovali su i predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, predsjednik skupštine Ranko Krivokapić kao i brojni poštovaoci i prijatelji književnika.
(Izvor:Vijesti)
