Velika zabrinutost

Prema najavama direktorice Žitozajednice Nade Barišić ukoliko se ubrzo ne stabilizira tržište energenata, zbog kojeg se ovih dana bilježe nikad više cijene pšenice, običan, bijeli hleb u Hrvatskoj mogao bi dostići nezapamćenu cijenu od čak 15 kuna za komad [1,98 eura]. Ta cijena do prije samo nekoliko nedelja, u zavisnosti od grada i pekara, kretala se od nekih 7 do 10 kuna po komadu [0.93 do 1.32 eura].

"Pekarska industrija poprilično je zabrinuta jer je cijena pšenice na rekordnoj visini. Ono što dodatno zabrinjava je činjenica da se te cijene mijenjaju toliko brzo da se ugovori s dobavljačima potpisuju na rok od maksimalno mjesec dana jer niko ne može i ne želi garantovati da se cijene neće mijenjati“, rekla je Barišić.

Dodaje i kako se na svim svjetskim tržištima bilježi rast cijena pšenice kao i da te cijene i dalje rastu.

"Kilogram brašna u trgovinama sad je već na deset kuna, što najbolje svjedoči o stanju na tržištu. Cijene pekarskih proizvoda u Hrvatskoj bez prestanka rastu od 2020. godine, a iako je većina analitičara ranije predviđala da će se situacija dosad stabilizirati, to se nije dogodilo i mi vidimo da tržište divlja, kao posljedica rasta cijena energenata i goriva, u kojima poljoprivreda zavisi”, rekla je Barišić.

Iako to nije nikakva utjeha prognoze rasta hleba u nekim drugim evropskim država su još i gore od ovih hrvatskih. Naime, u nizu država Europske unije procjene govore kako će cijena hleba ići na 20 pa i više kuna po kilogramu.

Pokušaji Vlade

Tijekom proteklih nedelja bilježi se rast ne samo pšenice nego i svih drugih poljoprivrednih proizvoda pa je tako cijena proizvoda koji su, primje, koštali deset kuna danas narasla na 13-14 kuna, a raste i više. Tako su narasle i cijene ulja, masti, šećera, mesa… Da stvar bude teža i gora s 1. aprilom dodatno su porasle i cijene električne energije i plina. U isto vrijeme cijene goriva već nedeljamaunazad divljaju. S ciljem da se pomogne građanima Vlada RH je od 1. aprila , u sklopu mjera za obuzdavanje inflacije i skoka cijena, donijela odluku o snižavanju PDV na mnoge prehrambene namirnice i robu široke potrošnje. Radi se o više od hiljadu proizvoda ali se u prodavnicama ne vidi da cijene padaju. Upravo radi toga mnogi već sada misle kako je ta mjera promašena i zakašnjela.

"Možda je to i dobro zamišljeno i postoji dobra volja ali nisam primijetila da je ijedna cijena niža radi toga. Jednostavno trgovce nitko ne može natjerati da snize cijene proizvoda. Mislim i kako se oni međusobno dogovaraju jer, ako PDV na nešto više nije 25 posto nego je osjetno niži, onda bi normalno bilo i da cijene budu niže, odnosno da padnu. Međutim, oni su ranijih nedelja podigli cijene, sada ih drže na istome i ostvaruju samim tim dodatne zarade koje im se tako omogućuju. Sve to plaćamo mi građani koji moramo kupovati hleb, mlijeko, ulje i druge namirnice. Na žalost, niko ne govori ništa o rastu penzija ili plaća. Iskreno strahujem što će i kako biti, odnosno kako ćemo preživjeti i sve to platiti“, kaže Marica Vidić iz Vukovara.

Skupa žetva

O neizvjesnoj budućnosti govore i riječi Mate Brlošića iz Hrvatske poljoprivredne komore koji je rekao kako ulazimo u novu žetvu i da nam se događa nešto što se nikada ranije događalo. Naime, svi pokazatelji i cijene govore kako je ovogodišnja žetva duplo skuplja nego lani. Porasle su i cijene mineralnih đubirva i to četiri puta. Metar dušičnog đubriva uree bio je 200 do 220 kuna [26.43 do 29.07 eura], a sada je 800 kuna [105.72 eura] s tendencijom rasta prema 1.000 kuna [132.15 eura]. Sve to govori kako Hrvatsku čeka godina kakvu poljoprivrednici ne pamte, a što će se sve dodatno odraziti na rast cijena.

U svemu tome nije niti malo jednostavno niti samim vlasnicima pekarnica koji se nalaze između dvije vatre. S jedne strane je svakodnevni rast cijena energenata i namirnica, što se odražava na rast cijena proizvoda, a s druge strane su obični građani koji sve to teže plaćaju i prigovaraju višim cijenama. Kaže nam to i Dejana Karan, vlasnica vukovarske pekare "Karan“ koja kaže kako se ovakvim rastom cijena nikada nije suočavala do sada i da ne zna kako će sve to završiti.

"Iskreno se nadam da će se cijene što prije stabilizovati i početi se vraćati na ranije cijene ali ne znam kada to možemo očekivati kao i hoće li se ikada vratiti na stare cijene. S druge strane rast cijena svega ne prati i rast plata i penzija. Plate ne mogu podići ne znam koliko jer ne znam kolikoće prodaja pasti, jer ljudi nemaju novaca, i hoću li ih sutra moći isplatiti. Uglavnom, jako nezgodna situacija za sve“, kaže Karan.

Kako dalje?

Prema njenim riječima do daljeg rasta cijena hleba i peciva sigurno će doći samo je pitanje koliko će ono biti. Pojašnjava kako ona prodaje komade kruga od 700 grama i da im je prije nekoliko mjeseci cijena iznosila sedam kuna [0.93 eura] po komadu. Cijena je u međuvremenu rasla, a rasti će i dalje.

"Jednostavno sam primorana na to. Ne znam još kolika će cijena biti i hoće li doći do 15 kuna [1.98 eura] kako se najavljuje. Mislim da to nitko ne zna. Nagla poskupljenja počela su od Nove godine i ona traju i dalje. Kao vlasnica moram platiti sve namirnice, dati državi njeno, isplatiti i plate ali i zakup. Imam 18 zaposlenih i moram voditi računa da i njima mogu isplatiti plate“, kaže Karan.

Govoreći o tome na koji način posluje pojašnjava i kako je do Nove godine cijena brašna iznosila 2,20 kuna [0.29 eura]po kilogramu, bez PDV-a, ali i da je zadnju turu platila 3,85 kuna [0.51 eura]po kilogramu. Uz to već joj je najavljeno kako će cijena slijedeće ture biti preko četiri kune [0.53 eura]. Ide se toliko daleko da cijene nekih namirnica u pet radnih dana se tri puta mijenjaju, a nije novost i da se pri narudžbi odmah kaže kako ponuđena cijena vrijedi samo za taj dan. Tu je rast i ostalih namirnica (ulje, margarini, mast, meso, mlijeko…). O rastu cijene goriva da se i ne govori jer tu više nitko ne zna kolika je cijena i do koje cijene će cijena benzina rasti.

"Svi se nadamo, a tu mislim i na nas vlasnike pekara kao i građane, da će ovo ludilo s cijenama ubrzo završiti jer bojim se i pomisliti što će biti dalje. Niti građani mogu plaćati sve to, a niti mi možemo u nebo dizati cijene jer nam proizvode neće imati tko kupovati. Biće preskupi, a ona će pasti potražnja, odnosno prodaja, a samim tim to vuče i sve drugo“, zaključila je Karan.