Podsjećaju da je tog dana grupa demonstranata uz podršku predsjednika države Mila Đukanovića pokušala da spriječi poglavara Srpske pravoslavne crkve (SPC) u Crnoj Gori da preuzme funkciju. U izvještaju se navodi da Vlada Crne Gore ponovo nije preduzela nikakve korake da riješi sporove Srpske pravoslavne crkve (SPC) i Crnogorske pravoslavne crkve (MPC) u vezi sa vlasništvom nad 750 pravoslavnih objekata koji su u vlasništvu SPC.

"Mediji su 5. septembra 2021. objavili da se prilikom ustoličenja mitropolita SPC Joanikija oko 4.000 ljudi, uz podršku predsjednika Đukanovića i uključujući ključne političke opozicione ličnosti, okupilo da protestuju zbog ustoličenja na Cetinju. Demonstranti su se protivili održavanju ceremonije na Cetinju, istorijskoj prestonici zemlje. U pokušaju da spriječe ustoličenje, demonstranti su koristili kamenje, smeće i zapaljene gume kao blokade na putevima. Prepreke su praktično zatvorile sve puteve ka Cetinju, prisiljavajući mitropolita Joanikija i patrijarha Porfirija da na Cetinje dođu helikopterom. Mediji su objavili da je policija upotrijebila suzavac, bljeskalice, kao i gumene metke (što je policija demantovala)", navodi se u izvještaju i dodaje da je u nemirima lakše povrijeđeno 50–60 osoba, uključujući 20–30 policajaca.

U dijelu izvještaja u kome se analizira stanje vjerskih sloboda u Crnoj Gori, Stejt department podsjeća na to da su 26. januara 2021. stupile na snagu izmjene i dopune Zakona o vjerskim slobodama, kojima su eliminisani zahtjevi da se postojeće vjerske grupe registruju radi sticanja pravnog statusa i da vjerske grupe daju dokaz o vlasništvu nad određenom vjerskom imovinom kako bi zadržale pravo na nju.

Stejt department navodi da je Crnogorska pravoslavna crkva i dalje neregistrovana, a da država i dalje nema temeljni ugovor sa SPC, koji je prije nekoliko godina potpisan sa Rimokatoličkom crkvom, Islamskom i Jevrejskom zajednicom. U izvještaju se ukazuje da su vjerske grupe nastavile da osporavaju vlasništvo Vlade nad nekim vjerskim imanjima i prenos vlasništva nad grobljima na opštine ili druge entitete.

"Vlada ponovo nije preduzela nikakve korake da riješi sporove SPC i Crnogorske pravoslavne crkve (MPC) u vezi sa vlasništvom nad 750 pravoslavnih objekata koje drži SPC", navodi se u izvještaju.

Podsjećaju i na to da je na konferenciji o Zapadnom Balkanu u julu u Slovačkoj predsjednik Crne Gore Milo Đukanović izjavio da se prisjeća 1990-ih "kada je Srpska pravoslavna crkva stigla prije vojske i da su oni na isto – prvo Crkva, pa onda vojska na kraju su bili odgovorni, između ostalog, i za genocid u Srebrenici".

U izvještaju piše i o tome da su u Nikšiću, uoči lokalnih izbora u februaru, neidentifikovane osobe oskrnavile Hadzi-Ismailovu dzamiju grafitima na kojima je pisalo "Srebrenica", "Turci" i "Nikšić će biti Srebrenica", što upućuje na genocid nad hiljadama Muslimana 1995. godine. Ističu da je tokom godine bilo vandalskih napada na bogoslovsku školu SPC i manastir, kako na Cetinju, tako i prijava govora mržnje prema muslimanima i evangelističkim hrišćanima.

Pravoslavci čine 72 odsto stanovništva

Vlada SAD podsjeća da se, prema popisu stanovništva iz 2011, u Crnoj Gori 72 odsto stanovništva izjašnjava kao pravoslavni hrišćani, koji uglavnom pripadaju ili SPC ili CPC, iako popis ne pravi razliku između pravoslavnih grupa.

"Prema podacima iz 2020. NVO Centar za demokratiju i ljudska prava, uz SPC je 90 odsto pravoslavnog stanovništva, a uz CPC 10 odsto. Decenijski popis stanovništva iz 2011. pokazuje da 19,1 odsto stanovništva čine muslimani, 3,4 odsto katolici, a 1,2 odsto ateisti. Dodatno, ne navodi vjersku sklonost 2,6 odsto ispitanika i nekoliko drugih grupa, uključujući adventiste sedmog dana (lokalno registrovani kao hrišćanska Adventistička crkva), Jehovini svjedoci, drugi hrišćani, budisti i agnostici, zajedno čine manje od jednog procenta stanovništva. U Crnoj Gori živi otprilike 400 do 500 Jevreja", navodi se u izvještaju.