Kaznene mjere koje Evropska unija planira da uvede “neposlušnoj” Hrvatskoj zbog “slučaja Perković” ponovo otvaraju priču o ubistvu koje je “poraslo” do međunarodnog skandala, ali i pitanje o njemačko-hrvatskim odnosima.
Najnoviji spor na relaciji Njemačka-Hrvatska nastao je zbog Josipa Perkovića, osumnjičenog za učestvovanje u ubistvu Stjepana Đurekovića (57) u Njemačkoj 28. jula 1983. godine.
Hrvatski disident ubijen je u Volfrathausenu, malom gradu u Gornjoj Bavarskoj. Lokalna policija pronašla je “izrešetanog” Đurekovića, sa pet prostrelnih rana i jednom ranom nanijetom najvjerovatnije sjekirom. Jezikom podzemlja rečeno: ovo je bio “potpis” jugoslovenske tajne službe.
MISTERIJA ĐUREKOVIĆEVOG BIjEGA
Moguće razračunavanje jugoslovenske tajne službe sa disidentom na teritoriji druge države postalo je međunarodni skandal. Međutim, ubice su uspjele da napuste zemlju, a kompletno suđenje ni do danas nije završeno.
Đureković je godinu dana prije ubistva iznenada napustio Jugoslaviju i prešao u Njemačku. Navodno, razlozi za bijeg bili su dvojaki: sa jedne strane, nesaglasnost s idejom komunizma i tadašnjom državnom politikom, a sa druge – optužbe da je učestvovao u pronevjeri nafte i novca.
Međutim, “između redova”, Đurekovićev prebjeg imao je sasvim druge motive: bio je blizak hrvatskim nacionalistima kako tokom Drugog svjetskog rata, tako i kasnije, ali i njemačkoj tajnoj službi, koja mu je pružila zaštitu u ovoj državi. Zbog toga je kao motiv ubistva “isplivala” bojazan Udbe da bi Đureković mogao odati njene tajne strancima.
Već tada je kroz priču o ovom ubistvu počelo da “provejava” ime funkcionera Udbe Josipa Perkovića.
Operacija SDB Hrvatske, pod imenom “Dunav”, koštala je 150.000 maraka i navodno je bila povjerena upravo Perkoviću.
MISTERIJA PERKOVIĆEVE UMIJEŠANOSTI
Čovjek koga u Lijepoj njihovoj nazivaju “najmoćnijim obavještajcem poslednje dvije decenije komunističke i prve dvije decenije demokratske Hrvatske”, Josip Perković rođen je 1945. u Novom Selu kod Našica, u Hrvatskoj. U Osijeku je radio kao operativac Službe državne sigurnosti. Potom je bio načelnik drugog odeljenja SDS-a Osijek, koji se bavio emigracijom.
Godine 1979. u Zagrebu je postao inspektor Drugog odjeljenja SDS-a, a šef toga odjeljenja postao je 1982. Za samo četiri godine postao je pomoćnik ministra za cijelu republičku Udbu.
Početkom devedesetih, kada je i služba počela da se raspada, Perković je postao pomoćnik ministra odbrane, zadužen za Sigurnosno-informativnu službu. Godine 1992. je sa tog mjesta smijenjen, ali je ubrzo rehabilitovan, da bi četiri godine kasnije postao savjetnik u Hrvatskoj izvještajnoj službi.
Za to vrijeme, istraga o ubistvu Đurekovića u Njemačkoj još nije zatvorena.
NEPOSLUŠNA HRVATSKA
Godine 2008. sud u Minhenu osudio je Krunoslava Pratersa na doživotnu robiju zbog ovog ubistva. Iste godine, zbog sumnje da je učestvovao u ovom ubistvu – dao egzekutorima ključ od magacina u kom je Đureković ubijen - Njemačka je raspisala potjernicu za Josipom Perkovićem.
Splitska “Slobodna Dalmacija” objavila je transkript razgovora nekadašnjeg predsjednika Hrvatske Franja Tuđmana sa tadašnjim poslanikom u hrvatskom Saboru Vicom Vukojevićem od 5. decembra 1993. godine iz koga se jasno vidi da je tražio uklanjanje Perkovića:
- Reći ću ti nešto.Već sam rekao svojim najbližim saradnicima da sve te bivše koji su radili u Udbi, ti spominješ tu Perkovića i to ne samo Perkovića, već i sve druge koji su radili da se uklone. I na kraju tu novu našu službu UNS, Službu nacionalne bezbjednosti počinjemo stvarati sa novim ljudima i to ćemo sprovesti. Znači sve te ljude koji su bili u bivšoj službi ili ovo ako je tačno da su Kopsa, Stipetić (imena im nisu navedena) bili povezani sa tom i takvom djelatnošću, trebalo bi ih ukloniti sutra.
U međuvremenu, sin Josipa Perkovića Saša bio je (i dalje je) savjetnik dvojici hrvatskih predsjednika: Stjepanu Mesiću i Ivu Josipoviću.
Svega nekoliko dana prije ulaska u Uniju, Hrvatska je izglasala zakon kojim se ne priznaje važenje evropskog naloga za hapšenje prije avgusta 2002. godine, čime je spriječeno da Perković bude izručen Njemačkoj po optužbama za događaj iz 1983. godine.
