Ekonomski analitičar Mirza Mulešković odgvora na konretno pitanje CdM-a – Može li država da reaguje i zaustavi nekontrolisani rast cijena životnih namirnica u Crnoj Gori?

Mulešković je jasan – država može i mora da reaguje.

“Kada govorimo o cijenama životnih namirnica, činjenica je da one stagniraju na globalnom nivou i da bi to trebalo da se prelije na Crnu Goru, ali je veoma teško prognozirati jer nacionalne polike mogu da dovedu do povećanja ili smanjenja određenih cijena. Treba naglasiti da Crna Gora jedina nije imala pakete mjera i podrške u borbi protiv inflacije i samim tim smo najviše i osjetili udar same inflacije”, navodi Mulešković.

Mirza Mulešković

Podvlači da država može u značajnoj mjeri da utiče na cijene.

“Stupa na snagu Zakon o međubankarskim naknadama i pravilima poslovanja u vezi sa platnim karticama, koji se primjenjuje od 9. januara i biće regulisana pitanja u vezi međubankarskih naknada, ali će bit i ograničene visine naknada koje se naplaćuju prilikom izvršenja platnih transakcija. Kako dolazi do smanjenja platnih transakcija od strane privrednika, nadao sam se da će CBCG i ministarstva komunicirati sa privredncima da se ta razlika smanjenja njihovih troškova opredijeli da se dodatno utiče na smanjenje cijena. Možda bi trebalo da se dijalog po ovom pitanju podstakne sa privredom”, smatra on.

Kreirati socijalne pitrošačke korpe

Druga stvar koja može da se uradi, dodaje Muleškvić, je povećanje pasivnih kamatnih stopa, da CBCG i Vlada komuniciraju sa komeracijalnim bankama da se povećaju pasivne kamatne stope i tako da se povlači novac iz opticaja, jer kad se povlači novac iz opticaja, dolazi do smanjenja cijena.

“Osim toga, treba dalje podržati najugroženije kategorije stanovništva i upravo za njih kreirati određene naknade, kreirati socijalne potrošačke korpe, ali veoma bitno da država mora dalje smanjivati troškove privredi jer je to jedini način da se cijene održe”, ističe on.

Šrema njegovim riječima država i lokalne samouprave to mogu učiniti kroz smanjene kako određenih poreza tako i smanjenjem parafiskalnih nameta koji u značajnoj mjeri povećavaji finalne cijene proizvoda.

“Tako se mogu održavati i stabilizovati cijene koje su u Crnoj Gori značajno rasle ne samo zbog uticaja spoljašnih faktora. Napominjem, cijene su počele da rastu još u martu 2022. kada nije bilo uticaja rata u Ukrajini, što znači da je izazvano vještački, povećanjem minimalne zarade, pa smo imali povećanje zarada u javnom sektoru u januaru 2023. što je sve uticalo na rast cijena. Vlada i lokalne samouprave i svi donosioci odluka moraju povesti računa da ne dolazi do rasta troškova privrede kako cijene i dalje ne bi rasle”, poručuje ekonomski analitičar.

Na ivici egzistencije

Sagovornik CdM-a, govoreći o povećanju minimalne penzije na 450 eura, kaže da su penzioneri i socijalno ugrožene kategorije bili oni koji su najviše trpjeli u dijelu finansija, posebno u doba udara inflacija, ali i tokom prethodnih godina.

“Moramo priznati da su bili na ivici egzistencije. Ipak, ako gledamo kako je došlo do povećanja penzija, onda moramo reći da je to čista diskriminacija. To nije način na koji bi trebalo upravljati penzionim sistemom. Penzioni sistem nije socijala. Prema ovome što je urađeno, na isti nivo su dovedeni ljudi koji su 40 godina radili i uplaćivali u penzioni fond i oni koji su svega 15 godina uplaćivali”, naglašava Mulešković.

Zanemareni su, dodao je on, određeni ljudi koji su možda i više od 30 godina radili u Crnoj Gori, a par godina u drugoj državi.

“Ostaće dosta njih ispod minimalne penzije. Takođe, neke najave koje su se odnosile na to da će se četvoromjesečnim usklađivanjem ispraviti nepravda sa nekih 40-50 miliona ove godine nijesu tačne. To nije moguće uraditi sa tim novcem već su troškovi mnogo veći, jer jedini način na koji je trebalo povećati penzije je linerano povećanje svih penzija. Činjenica je da se i ovim povećanjem pokazalo da u ovom trenutku nemamo dovoljno novca da se penzije linerano povećavaju. Moraće se ovaj problem rješavati tokom ove godine, a vidjećemo na koji način i odakle će se naći sredstva da se sve ovo uradi”, istakao je Mulešković u razgovoru za CdM.

Što se ekonomije tiče, Mulešković kaže da mu se čini da će i 2024. biti neizvjesna, ali dosta stabilnija u odnosu na prethodne godine.

Ima jedno upozorenje.

“Moramo biti jasni – jedan nemili događaj ili jedna nemila situacija na međunarodnom tržištu može da promijeni ekonomske tokove kod nas i u svijetu. Bitno da donosioci odluka imaju dobre analize i strategije i da mogu da brzo reaguju ako dođe do određenih promjena na tržištu ili problema. Crnu Goru čeka povrat velikog dijela duga ove godine i narednih što će značajno uticati na javne finansije i jedini način da se to prevaziđe je dugoročan i održiv investicioni plan. Da budemo ponovo atraktivni kao investiciona destinacija. Samo tako možemo imati održivi ekonomski rast i razvoj”, ističe on.

Budžet i dalje potrošački

Mulešković napominje da je u ovom trenutku teško ocijeniti da li je Budžet održiv.

“Treba reći da je on kreiran na bazi onoga što je aktuelna Vlada zatekla i što su posljedice prethodne Vlade. Budžet je i dalje potrošački. Nije se uradilo smanjenje javne administracije, smanjenje troškova u tom dijelu. Pozitivna je struktura kapitalnog budžeta. Brinu me prihodi, jer sa jedne strane imamo projekcije koje su rađene na bazi stanja iz 2023. ali mi se čini da se situacija dosta promijenila i da je veliki broj stranaca koji je uticao na punjenje Budžeta i na veliki pozitivni trend u prihodima koji odlazi iz Crne Gore pa se može desiti da imamo problem na zoj prihodnoj strani. Nije dobro što iz Budžet nijesmo dobili prateće strategije i planove šta će se raditi tokom ove godine već ćemo to dobiti tokom aprila”, poručuje ekonomski analitičar.

Podvlači da je u Budžetu predstavljeno zaduženje od 650 miliona, ali da moramo biti svjesni da je to nekih 750 miliona koji će biti korišćeni za otplatu starih dugovanja i za kapitalne projekte.

“To jeste dobro, ali je to odgovor na sve ono što smo čuli ranije, da imamo održive, stabilne i spektakularne javne finansije. Ovo je odgovor da nemamo i da su nam javni prihodi dovoljni isključivo da pokrijemo tekući potrošnju koja je narasla u prethodne dvije godine. Nadam se da ćemo u narednom periodu raditi više na razvoju privrede i da ćemo nova radna mjesta otvarati u privredi, a ne u javnom sektoru, kakav je bio slučaj u prethodne dvoie godine”, zaključio je Mulešković u razgovoru za CdM.