“Ako govorimo o povećanju zarade, jasno je da sa ovakvim ekonomsim rastom i razvojem i sa ovakvom produktivnošću crnogorske ekonomije, ne možemo očekivati da dođe do povećanja zarade na realnim osnovama na 1000 eura do kraja godine, posebno imajući u vidu sve relevantne podatke. Ono što smo čuli kako se planira je isto kao i prethodno povećanje minimalne zarade što će dovesti do slične situacije, a biće još veći udar u odnosu ne prethodnu reformu jer je ova reforma teža od prethodne i za očekivati je da dođe do mnogo većeg rasta cijena. To je pokazala i prva reforma”, navodi Mulešković.

On upozorava da možemo doći u situaciju u kojoj imamo mnogo veće zarade da životni standard građana Crne Gore nije poboljšan već da za mnogo više novca možemo kupiti mnogo manje, što se i danas dešava i pokazuju mnogi statistički parametri koji govore da je životni standard 2019. i danas na potpuno istom nivou.

“Često čujemo poređenje Crne Gore sa drugim državama. Imam logiku koja će se desiti ako se na ovaj način bez realnog rasta ekonomije budu povrćavale zarade, a to je da ćemo imati zarade kao u Hrvatskoj, a cijene kao u Švajcarskoj. Jer, na ovakav način upravljanja ćemo dovesti do toga, i povećanjem potrošnje ćemo dovesti do toga, te na način povećanja potrošnje ćemo dovesti do mnogo veće inflacije. Sa druge strane, kada dođe do rasta cijena i dođe do rasta zarada svi troškovi će rasti pa će u problem doći javne finansije. Trenutno stanje u privredi gdje imate preko 20.000 preduzeća koji su u blokadi, dje su međusobna dugovanja preko milijardu, gdje nemate toliko otvaranja novih radnih mjesta u privredi, jasno je da ne možete očekivati da dođe do ovolikog održivog rasta zarada”, navodi on.

Mukešković za CdM kaže da sama akcija Limitirane cijene nije dala rezultate koji su bili najavljivani jer je bilo najavljeno da će doći do stopiranja inflacije čak i pada cijena.

“Akcije kao što ne Stop inflaciji i ova sada su akcije koje kratkoročno daju rezultate. Možemo reći da cijene nijesu rasle i da je došlo do stabilizacije cijena hrane, ali je bitno naglasiti da kada ovakve akcije stanu – cijene rastu. Kada limitirate određene marže i cijene određenih proizvoda, druge cijene proizvoda rastu. Ne vidim da je aktuelna akcija dala veliki rezutat. Ako upoređujemo dvije akcije, a shodno rezultatima, Stop inflaciji 2 je dala mnogo veći efekat na cijene u odnosu na akciju Limitirane ciijene. Ova akcija ima mnogo manji obuhvat u odnosu na prethodne, ima ograničen efekat”, ocijenio je on.

On smatra da akciju treba nastaviti posebno zbog socijalno ugroženih kategorija koje su na udaru u ovom dijelu, ali kaže da ovakve akcije ne mogu da idu same, već treba da budu isključivo dodatak paketima podrške privredi, dodatak paketima podrške građanima, jer ako ne radite na produktivnosti i ako ne razvijate ekonomiju ne možete da očekujete da dođe do smanjivanja cijena.

“Ono što je karakteristično u poslednje dvije godine je da se mi protiv inflacije borimo povećanom potrošnjom, a povećana potrošnja povećava cijene. Mi se protiv inflacije borimo povrćavanjem cijena, što je paradoks. Dok god ne bude paketa podrške, ne možemo račinati da će doći do stabilizacije cijena. Ali smo na početku godine čuli i vjerovatno se očekuje prirodna stabilizacija cijena koja se dešava i koja će se desiti zbog stabilizacije na međunarodnom tržištu”, zaključio je Mulešković.

CdM