Kurdski pobunjenici u Turskoj upozoravaju da bi mogli razmotriti prekid primirja ako ne dobiju više prava. Kurdi su među nekoliko etničkih manjina koje su nezadovoljne novim setom reformi usmjerenih ka unapređenju demokratije i ljudskih prava.
Samostan Mor Gabriel star je stotinama godina. Simbol je, ali i mjesto molitve za mnoge Asirce - jedinu hrišćansku vjersku grupu navedenu u nedavno predloženim reformama turske Vlade. Asirsku imovinu je država oduzela 2008. godine, zbog spora oko vlasništva.
"Mi smo sinovi ove zemlje. Nismo došli iz neke druge. Imamo svoj jezik, vjeru, kulturu, osnovna prava. Želimo biti jednaki u svemu", kazao je Kuryakos Ergun iz samostana Mor Gabriel.
Prijedlog reformi
Turski premijer Recep Taip Erdogan predložio je niz reformi za poboljšanje života manjina poput Kurda, alevita i nekih hrišćana. Promjene uključuju obrazovanje na drugim jezicima, osim turskog, u privatnim školama, imenovanje univerziteta po alevitskoj ličnosti i vraćanje hrišćanske imovine.
Ali, nisu svi zadovoljni predloženim izmjenama.
"Za ovdašnje Asirce Vladin plan - ako se sprovede - bit će korak u pravom smjeru, ali za druge manjinske vjerske grupe, uključujući hrišćanske Armene i alevite, nedaće su duboko ukorijenjene i Vlada mora učiniti više".
Kurdi, na koje, kako se čini, reforme ciljaju, kako bi se okončao 30-godišnji sukob, odbacili su ih, kazavši da su nedovoljne.
Aleviti žele službeni status
Aleviti, ogranak šiitskih muslimana, kojih, prema procjenama, ima blizu 15 miliona, traže veća prava i službeno priznanje svoje sekte.
Cafer Koluman iz Asocijacije alevita je kazao:"Nismo priznati Ustavom, kao ni naše bogomolje. Želimo službeni status, državne fondove i kraj progona alevita."
Vlada poriče postojanje rasprostranjene diskriminacije manjina. Ali, kaže da su neki problemi počeli tokom osnivanja Republike Turske. Obećava dodatne reforme, za koje tvrdi da će ojačati Tursku, ali sve dok se to ne dogodi, nepovjerenje vjerskih manjina prema državi neće nestati.
(AlJazeera)
