Prema njemu 93% građana podržava uvođenje fiskalnih blagajni, a njih samo 7% smatra da je njihovo uvođenje bilo nepotrebno jer je promet gotovinom u državi i do sada dobro funkcionirao. No njihove tvrdnje demantuje porezna uprava koja je objavila podatak da se u prvih šest mjeseci ove godine, u odnosu na isto razdoblje prošle godine, iznos ukupno oporezivih isporuka povećao za 13 milijardi kuna (za sve djelatnosti).

Polovina onih kojih podržavaju uvođenje fiskalizacije vjeruju u njeno sprovođenje, te smatraju da će se napraviti red u državi u pogledu prometa gotovinom. Iako i druga polovina podržava fiskalizaciju, ipak je malo manje optimistična i smatra da je fiskalizacija dobro zamišljen način praćenja gotovine, ali da će se ipak pronaći načini kako izbjeći izdavanje pravih računa i plaćanje poreza.

Kada su u pitanju tržnice i uvođenje fiskalnih blagajni, hrvatski građani u manjoj mjeri podržavaju ovu Vladinu odluku. Dok ih 60% podržava uvođenje fiskalnih blagajni na tržnicama, 36%građana protivi se ovoj odluci, a njih 4% je uzdržano.

Fiskalne blagajne na tržnicama u većoj mjeri podržavaju osobe s višim obrazovanjem (njih 74%) i višim mjesečnim prihodima (preko 7000 kuna - njih 81%).

Kod trećina ispitanih građana pozitivno gledanje na Vladinu odluku o uvođenju fiskalizacije nije ostalo samo na izražavanju stava, već su promijenili i svoje ponašanje u kojem podržavaju ovu Vladinu odluku. Naime, 32% hrvatskih građana sada, nakon uvođenja fiskalizacije češće nego ranije traži na uvid račune koji su im izdati u prodavnicama i ugostiteljskim objektima. Većina građana (63%) nije promijenila svoje ponašanje, pa račune traži na uvid u istoj mjeri kao što su to radili i prije uvođenja fiskalizacije. Visoko obrazovani više od ostalih (njih 43%) su promijenili svoje ponašanje (češće traže račune na uvid).