"Smatramo da je potreban pravno-obavezujući sporazum, ali nije rečeno kakva treba da bude sadržina tog sporazuma. Na dvijema stranama je da postignu dogovor", rekao je Vilhelm u intervjuu Tanjugu, prenosi B92.

Kako je rekao, ima mnogo načina za uređenje odnosa i još je rano da se o tome govori. 

Kao primjer, naveo je sporazum dvije Njemačke iz 1972. godine, prema kojem SR Njemačka nije priznavala tadašnju DR Njemačku, ali dvije strane su se složile da obje zemlje budu članice UN. 

Na pitanje da li smatra da je 2020. godine realističan rok za ulazak Srbije u EU, on je odgovorio da niko ne može da predvidi kako će pregovori teći, ali da Srbija ima dobre temelje i da proces ne bi trebalo da bude previše težak. 

Kako je ocijenio, 2013. godina je bila odlučujuća za Srbiju na njenom putu ka EU. 

"Ko je mogao da zamisli prije samo godinu dana, krajem 2012, da ćemo doći do trenutka kada za 11 dana očekujemo početak pregovora sa EU", rekao je on. 

Iako imidž Srbije u Evropi nije bio baš najbolji, početak pregovora dokaz je da je Srbija kredibilna zemlja, koja će uskoro biti članica EU, što je veoma dobra poruka, ocijenio je on, piše B92.

Uz konstataciju da je Briselski sporazum otvorio Srbiji put ka pristupnim pregovorima, Vilhelm ukazuje da je ostalo još dosta otvorenih pitanja. 

"Još nisu riješena pitanja imovine ili povratka izbjeglica, dok je o telekomunikacijama i energetici postignut okvirni dogovor, ali ima još mnogo stvari koje tek treba riješiti, među kojima su i srpske penzije za državljane Kosova koji su ispunili uslove za to", rekao je on. 

Dijalog Beograda i Prištine će se, prema njegovim riječima, odvijati paralalelno s pristupnim pregovorima Srbije i EU i ta dva procesa su međusobno povezana i teško je razdvojiti ih.