Citrusna kiselina iz limuna može da prouzrokuje bolove u stomaku, pa se logično nameće pitanje kako je uopšte zaključeno da limunov sok poboljšava varenje? Jedna studija, objavljena još prije tri decenije, pokazala je da citrusna kiselina može da poboljša apsorpciju aluminijum-hidroksida, aktivne supstance u mnogim antacidima (u lijekovima koji neutrališu želudačnu kiselinu).

Dokazano je da vitamin C, kojeg ima u limunovom soku poboljšava apsorpciju minerala, ali nije potrebno da pijete topao limunov sok da biste postigli ovaj efekat. Vitamin C je jedan od najprisutnijih vitamina u voću i povrću. Iako često mislimo da je citrusno voće najveći, čak i jedini izvor ovog vitamina, i paprike, jagode, brokoli i spanać sadrže poprilične količine vitamina C. To znači da sve dotle dok za doručak imate voće i povrće, možete da očekujete da apsorpcija minerala iz njih bude bolja.

Za limun se obično kaže da čisti organizam od toksina, ali pojedini stručnjaci kažu da treba da uzmemo sa rezervom tvrdnje da ijedno voće ili suplement mogu da učine čudo u procesu detoksikacije. U limunu postoji antioksidans nazvan d-limonen, kojeg ima i u pomorandžama, a najviše u kori limuna i pomorandže. Za d-limonen je dokazano da aktivira enzime u jetri koji utiču na proces detoksikacije. Ali, da li limunov sok sadrži dovoljno d-limonena koji je potreban da pojača ovaj proces? Vjerovatno ne. Jedan litar citrusnog soka sadrži u prosjeku 100 miligrama d-limonena, a istraživači procenjuju da aktivna doza iznosi minimum 500 mg. Dakle, d-limonen jeste odličan sastojak koji može da utiče na bolestan gastroezofagealni refluks, ali doze koje su neophodne nalaze se jedino u suplementima, a ne u svježem limunovom soku.

Nema sumnje u to da limun ima dobre osobine i sastojke koji doprinose zdravlju, ali jedan limun iscijeđen u čaši vruće vode vjerovatno neće mnogo uticati na poboljšanje zdravstvenog stanja. (novosti.rs)