List navodi da iza svega stoji praktičan cilj: da državni vrh bude što bolje i blagovremenije informisan, ali u Ministarstvu spoljnih poslova napominju da nije riječ o agenturi. 

Profesor David Đ. Dašić, raniji ambasador SRJ u Brazilu i generalni konzul SFRJ u Njujorku, upućen u to kako je Služba za istraživanje i dokumentaciju nekada radila, kaže za „Novosti“ da je ona i danas prijeko potrebna, bez obzira na to što je zbog raznovrsnosti informacionih izvora, uključujući internet, sve manje tajnih informacija. 

Unutar diplomatskih službi mnogih država, kaže on, postoje posebne organizacione jedinice, s kadrom osposobljenim za obavještajno najdelikatnije zadatke i poslove. 

"Ma koliko bile osposobljene, postojeće obavještajne službe nisu u stanju, zbog faktora rizika i posledica koje on sa sobom nosi, da dopru dotle dokle mogu saradnici posebne obavještajne službe MIP", pojašnjava Dašić. 

Kadar koji regrutuje ova služba, po riječima našeg sagovornika, u odgovarajućoj srazmjeri čine profesionalni obavještajci sa diplomatskim statusom, uz prethodnu diplomatsku obuku, ali i karijerne diplomate sa obavještajnim statusom. 

"Ukidanje SID je bio samoubilački potez. Zadatak ove službe nisu nedozvoljene radnje, već dolazak do produbljenih informacija. U njoj obično rade dobri osmatrači i analitičari, koji znaju da čitaju „između redova“. Od onih sa „lijenim umom“ ovde nema vajde", kaže - kaže za „Novosti“ Vladislav Jovanović, nekadašnji šef diplomatije. 

Osnove za obnavljanje SID postaviće zakon o spoljnim poslovima, a zatim bi i Zakon o službama bezbednosti trebalo da je ponovo ugradi u obaveštajni sistem.