Haradinaj je 2005. godine bio na funkciji premijera Kosova, ali je posle samo stotinak dana otišao sa čela Vlade nakon što je podignuta optužnica protiv njega.
- Angažovaću se za evropsko, ekonomski razvijeno Kosovo, u kojem vladaju red i zakon. Preuzimam obavezu da se svaki građanin Kosova osjeća slobodnim - izjavio je Haradinaj za prištinski dnevnik “Ekspres”, koji je prethodno objavio i tekst koalicionog sporazuma koji je Haradinaj, kao lider Alijanse za budućnost Kosova, potpisao sa Isom Mustafom, iz Demokratskog saveza Kosova, i Fatmirom Ljimajom, liderom Inicijative za Kosovo.
PredsJednik Izvršnog odbora Foruma za etničke odnose Dušan Janjić ocJenjuje da bi se Haradinajev izbor za premijera poklopio sa ocJenama da Zapad, zapravo, želi da iskoristi ljude koji su svoja suđenja završili, za uvođenje reda i vladavinu prava na Kosovu.
- Pred Haradinajem bi se našao veliki posao, da završi oko 200 sudskih slučajeva koji se vode protiv mnogih koji su mu bili saborci u OVK - ocJenjuje Janjić.
Njegov eventualni izbor za premijera koincidira i sa izglasavanjem zakona po kojem Kosovo dobija specijalni sud za ratne zločine, a koji bi se bavio pre svega navodima iz istrage o trgovini ljudskim organima iz izvJeštaja Dika Martija. A jedan od prvih “klijenata” ovog suda mogao bi da bude baš bivši premijer Hašim Tači, za koga se sumnja da je igrao vrlo važnu ulogu u ovoj trgovini.
Za razliku od Janjića, koji misli da bi Haradinajeve poslovne i druge veze sa ljudima iz Metohije, kako Albancima tako i uticajnim Srbima, mogle da daju izvesne rezultate, srpski tužilac za ratne zločine Vladimir Vukčević ne vjeruje da će izbor Haradinaja za premijera donijeti bilo šta dobro.
- On je u Srbiji osumnjičen u više predmeta za ubistvo najmanje 60
žrtava. Teretio se za najteže zločine i u Haškom tribunalu, gde su
postupci vođeni pod specifičnim okolnostima. Izražavam zabrinutost kako
će njegov izbor uticati na komunikaciju i razmenu pravosuđa Beograda i
Prištine. Postavlja se pitanje i kako se to može odraziti i na rad
budućeg tribunala za OVK - kaže tužilac Vučković.
Tači je definitivno najveći gubitnik izbora. Osvojio je oko 35 odsto glasova, što je tri puta više od Haradinaja koji će i s tim rezultatom biti premijer.
Haradinaj je u aprilu izjavio da smatra da je formiranje specijalnog suda za zločine korak unazad za Kosovo.
Ramuš Hadinaj (46) je u mladosti bio uključen u kriminalne poslove. Jugoslaviju je napustio pod imenom Smajilj 1989. i otišao u Švajcarsku, gde je dobio politički azil i jedno vrijeme radio kao izbacivač po noćnim klubovima. Tamo je pristupio takozvanom Narodnom pokretu Kosova, ekstremističkoj organizaciji u okviru koje je kasnije formirana OVK, koja je najprije delovala kao teroristička organizacija. Prema dostupnim medijskim podacima, Haradinaj je 1996. u Albaniji, pod budnim okom albanskih oficira, prošao diverzantsku obuku i potom učestvovao u formiranju baza u mestima Kukeš i Tropoja na sjeveru Albanije.
Početkom 1998. postao je komandant OVK. Pod njegovom komandom pripadnici OVK su za dvije godine ubili više od 300 ljudi, uglavnom Srba i “nelojalnih” Albanaca, a kidnapovali više od 400. Protiv Haradinaja u Srbiji je podneto 108 krivičnih prijava za najteže ratne zločine, od masakra do silovanja.
On je bio jedan od nekoliko komandanata kojima je NATO dao satelitske telefone kako bi koordinisali napade za vreme bombardovanja 1999. Nakon otpočinjanja postupka u Haškom tribunalu ubijeno je 19 svedoka, piše Blic.
