U studiji su se pozabavili i njihovim prehrambenim navikama unazad godinu dana. Naučnici su zatim za svakog ispitanika posebno izračunali nutritivne vrijednosti hrane i vrste namirnica koje unose u organizam.

Zaključili su da postoji veza u nekim sastojcima poput pektina, celuloze i jednostavnih ugljenih hidrata poput bijelog hljeba ili tjestenine. Daljom obradom i uzimanjem bakterija iz stolice pokazalo se da zbog ovakve ishrane ljudi imaju manje određenih loših bakterija ili više korisnih.

Konkretno, kod onih koji više konzumiraju bijeli hljeb uočena je povezanost sa povećanim nivoom bakterije Lactobacillus, jedne od pozitivnih bakterija koje se nalaze u crijevima.

Tjestenina pak u sebi ima tzv. otporni skrob koji sporo putuje crijevima pa ima pozitivan učinak na rast nekih dobrih bakterija. Naučnici napominju da se radi o vrlo maloj studiji i da ove dobre vijesti ne treba shvatati doslovno, ali ako ponekad malo pretjerate sa bijelim hljebom ili tjesteninom, ne treba odmah da vas grize savjest.