BIA prisluškuje 1.300 telefona
Ilustracija

Upola manje nego prethodne godine

BIA prisluškuje 1.300 telefona

Beograd -- BIA smanjila prisluškivanje na minimum, propisi to traže i od MUP, VBA i VOA. Izmjenama zakona, MUP-u će biti neophodno odobrenje suda.

Šef kabineta direktora Bezbjednosno-informativne agencije Jovan Stojić izjavio je  da BIA nije povećala broj prisluškivanih građana u odnosu na početak godine, kao i da će se taj trend će se nastaviti. 

“Na dan 16. januara presretanjem komunikacija ostvaren je uvid u sadržaj na 1.325 telefonskih linija i internet adresa, što je upola manje nego na isti dan prethodne godine, kada je bilo presretanja komunikacija na 2.740 linija”, kaže Stojić. 

“Danas se BIA kreće u tim okvirima i teško da se može očekivati smanjenje tog obima uz ovaj stepen angažovanja Agencije”, navodi on. 

BIA je jedina koja je dosad javno izašla sa podatkom koliko linija prisluškuje i ubuduće će vjerovatno jednom godišnje izlaziti sa aktuelnim brojkama. 

Broj ljudi ”na obradi” MUP-a daleko je veći što pokazuje informacija povjerenika za zaštitu podataka Rodoljuba Šabića - samo kod jednog telefonskog operatera za godinu dana evidentirano je više od 270.000 uzimanja listinga. 

Kada se taj broj pomnoži sa brojem operatera, proizilazi da se uvid ostvaruje u milion listinga, navode “Novosti” i dodaju da iza dvije trećine zahteva stoji MUP. 

Pored toga što bez odluke suda ne može da ostvaruje uvid u prisluškivane komunikacije, BIA već duže vrijeme to ne može ni kad su u pitanju telefonski listinzi. Posle nedavnih izmjena zakona to ne mogu ni VOA ni VBA. 

U privatnost telefonskih razgovora i mejlova, mimo sudskog rešenja, jedino može da zadire policija, ali ne zadugo. 

Kako je za “Večernje novosti” potvrdio profesor Milan Škulić, član radne grupe za izmjene Zakonika o krivičnom postupku (ZKP), prisluškivanje uz nalog tužilaštva ubuduće će biti prošlost. 

“Javna rasprava o ZKP-u je završena, nacrt je poslat ministarstvima i Venecijanskoj komisiji, i trenutno se unose manje izmjene. ZKP predviđa da će policija moći da presreće komunikacije samo uz odluku suda, i to rješenje je u saglasnosti sa stavom Ustavnog suda Srbije kada je u pitanju Zakon o VOA i VBA. Zato bi bilo dobro hitno usvojiti izmjene ZKP-a”, smatra Škulić. 

Inače, ombudsman Saša Janković i povjerenik Rodoljub Šabić prije više od godinu dana podnijeli su zahtjev pred Ustavnom sudu da se proglasi neustavnim član ZKP-a koji policiji omogućava da prisluškuje samo uz ”zeleno svjetlo” tužilaštva. Ustavni sud do danas o ovome nije odlučivao. 

“Policija i dalje prisluškuje samo uz zahtev tužilaštva, jer kada bi i tražili rješenje suda, on bi ih odbio jer po zakonu za to nije ovlašćen”, kaže Janković. 

Zamjenik republičkog javnog tužioca i predsjednik Udruženja tužilaca Goran Ilić smatra da bi u Srbiji možda trebalo primjeniti njemačko rešenje.  (Izvor:B92)

“Kada se mere primenjuju prema nekome, a ne budu iskorišćene kao dokaz na sudu, istražni sudija obaveštava lice da je bilo pod merama. Tako se razvejava sumnja u postojanje bilo kakvih zloupotreba, a organi koji koriste mere rade to opreznije i restriktivnije”, objašnjava Ilić. 

Koliki broj ljudi prisluškuje MUP znaće se tek kada se promeni zakon i on zaživi u praksi. Tada će se videti ko je restriktivniji u davanju naloga - tužioci ili sudije.

(Izvor:B92)