Srbija će ispuniti svoj dio obaveza preuzetih Briselskim sporazumom o normalizaciji odnosa s Prištinom bez obmanjivanja evropskih partnera, a od Berlina očekuje podršku datumu za početak pristupnih pregovora s Evropskom unijom, jedinstven je stav državnog vrha Srbije u razgovorima sa njemačkim ministrom vanjskih poslova Guidom Westerwelleom.

Westerwelle je obećao podršku Srbiji, ali i rekao da očekuje opipljive rezultate u primjeni sporazuma.

Westerwelle je u nedjelju i ponedjeljak u Beogradu razgovarao sa predsjednikom i premijerom Srbije, Tomislavom Nikolićem i Ivicom Dačićem, vicepremijerom Aleksandrom Vučićem i ministrom vanjskih poslova Ivanom Mrkićem.

Šef njemačke diplomatije je najavio da će dati pozitivno mišljenje Bundestagu i Vladi Njemačke po pitanju datuma za pregovore ukoliko bude opipljivih rezultata u primjeni Briselskog sporazuma i ocijenio da Srbija ima istorijsku priliku da "jednom za svagda" krene putem zajedničke budućnosti sa Evropskom unijom.

'Istorijski trenutak'

Kako je naglasio prije odlaska u Prištinu, njegova posjeta Srbiji je znak ohrabrenja.

Govoreći o primjeni sporazuma, Westerwelle je naglasio da se "ne radi o satima, već o blagovremenoj odluci".

Prema njegovim riječima, ovo je istorijski trenutak i treba donijeti hrabre i dalekosežne odluke.

Njemačka, dodao je, vodi otvorenu politiku prema Srbiji i njenom članstvu u EU-u, a Srbiju vidi kao evropsku državu.

Nikolić je Westerwelleu prenio da je Srbija posvećena rješavanju problema Kosova i daljem napretku na putu ka EU-u, ali da neće obmanjivati evropske partnere, obećavajući nešto što ne može ispuniti.

Predsjednik Srbije je istakao da ta država neće prihvatiti primjenu nečega čega u sporazumu nema, niti će ikada, ni otvoreno ni prikriveno, prihvatiti nezavisnost Kosova.

Raspuštanje institucija

Istovremeno, predsjednik skupštinskog Odbora za Kosovo i Metohiju Milovan Drecun tvrdi da ključno razmimoilaženje u pregovorima u primjeni sporazuma leži u tome što Njemačka insistira na raspuštanju postojećih institucija na sjeveru Kosova, da bi potom bile formirane nove.

Predsjednik Srbije, takođe, smatra da su izgubljene tri sedmice u pokušajima da se dogovori plan implementacije sporazuma od 19. aprila, što je jasan znak da premijeri moraju predvoditi dogovore o primjeni, u prisustvu visoke predstavnice EU-a Catherine Ashton, jer najbolje znaju šta je dogovoreno u sporazumu, sa čime se složio i Westerwelle.

Dačić je na zajedničkoj konferenciji za novinare sa Westerwelleom poručio da Srbija više nema vremena za čekanje i svako odlaganje odluke o datumu početka pregovora sa EU-om može imati katastrofalne posljedice po njenu budućnost.

Za Dačića, posjeta Westerwellea predstavlja "ohrabrenje i vrstu podrške onome što su Vlada i državni vrh uradili u proteklih nekoliko meseci u drugačijem pozicioniranju Srbije, donoseći odluke koje nijesu bile lake, ali koje su bile u najvišem državnom i nacionalnom interesu".

Nastavak dijaloga

On je dodao da se u utorak nastavlja dijalog Beograda i Prištine u Briselu.

Vicepremijer Vučić, koji je u nedjelju dočekao Westerwellea i bio njegov prvi sagovornik, takođe je poručio da će Srbija poštovati Briselski sporazum.

Vučić je uvjeren da će Srbija dobiti datum za pregovore u junu i da potom očekuje konkretnu ekonomsku podršku Njemačke, a ne pohvale.

"Nismo tražili, niti molili ni za datume niti za sporazume, ali zato ćemo moliti i tražiti od Nemačke i Evropske unije veću pomoć u razvoju Srbije i mnogo više investicija", rekao je Vučić.

Mrkić je Tanjugu rekao da njemački ministar razumije "osetljivost trenutka" za Vladu Srbije i narod na Kosovu.

Westerwelle je rekao da će srpska zajednica na Kosovu ubrzo uvidjeti da su njen opstanak, jačanje i izgradnja sigurne budućnosti obezbijeđeni i garantovani od strane međunarodne zajednice, naglasio je Mrkić.

Šef njemačke diplomatije najavio je i skoru posjetu članova Bundestaga, jer je njemački Parlament posljednja instanca u toj zemlji koja odlučuje o podršci Njemačke za "zeleno svjetlo" Srbiji za dobijanje datuma pregovora sa EUom.

Ta sjednica Bundestaga bit će održana 27. juna, a samit šefova država i Vlada EU-a, na kojem će biti donesena i formalna odluka o datumu 27. i 28. juna.

(Izvor:AlJazeera)