U prvih 100 dana članstva u Europskoj uniji Hrvatska je temeljem europskog naloga za hapšenje drugim članicama Unije predala 27 svojih i devet stranih državljana, dok je Hrvatskoj zasad izručena jedna osoba.
Prema policijskim podacima za još 90 hrvatskih građana su raspisani na strani europski naloga za hapšenje , ali se na njih 25 zasad ne mogu primjeniti jer su djela za koja ih se tereti počinjena prije 7. avgusta 2002. godine.
Među hrvatskim građanima nad kojima se u Hrvatskoj ne može primjeniti naloga za hapšenje je i nekadašnji komandant jugoslavenske i hrvatske tajne službe Josip Perković kojeg Njemačka traži zbog navodne umiješanosti u ubistvo hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića 1983.
Od preostalih 65 osumnjičenika, koje traže članice EU-a, uhapčeno ih je 12 i nad njima se sprovodi sudski postupak priznavanja naloga za hapšenje.
I Hrvatska traži kriminalce
Za preostala 53 tražena hrvatska građana još se traga, a dosad je utvrđeno da nemaju prebivalište u Hrvatskoj ili da ne borave na prijavljenoj adresi.
Hrvatska je 36 svojih i stranih građana predala Austriji, Mađarskoj, Njemačkoj, Italiji, Francuskoj, Sloveniji, Danskoj i Belgiji, koje su ih, uz ostalo tražile zbog ubistva, zločinačkog udruživanja, utaje poreza, zlouporabe droga, prijevare, pronevjere i razbojništva, potvrdili su u Upravi policije.
Hrvatska je isovremeno prosljedila ukupno 32 naloga za hapšenje Sloveniji, Njemačkoj, Mađarskoj, Rumunjskoj, Italiji i Velikoj Britaniji.
Zasad je Hrvatskoj predana jedna osoba iz Rumunjske osumnjičena zbog povrede dužnosti uzdržavanja, dok je prema ostalima postupak priznavanja hrvatskog naloga u toku ili tražene osobe još nisu locirane, kažu u policiji.
Spor s Komisijom
Europski nalog za hapšenje omogućuje članicama jednostavniji, kraći i brži postupak predaje traženih osoba od izručenja, ali i ako ga priznaju sve zemlje članice uz uslove propisane nacionalnim zakonodavstvom zbog njega su se, ulaskom u EU, zategnuli hrvatski odnosi s Njemačkom koja traži izručenje Perkovića.
Odnosi s Mađarskom zategnuti su pošto su protiv šef mađarskog MOL-a Zsolta Hernadija, na hrvatski zahtjev, raspisani crvena Interpolova međunarodna potjernica i europski nalog za hapšenje.
Hernadi je ujedno i najpoznatiji državljanin neke članice EU-a čiju predaju Hrvatska traži temeljem nalog za hapšenje, zbog sumnje da je podmitio bivšeg hrvatskog premijera Ivu Sanadera kako bi toj naftnoj kompaniji prepustio upravljačka prava u kompaniji INA.
U međuvremenu je sud u Budimpešti pravomoćno odbio ispuniti taj nalog uz obrazloženje da je istragom, koja je ranije sprovedena u Mađarskoj, utvrđeno da Hernadi nije kriv.
Riješen problem oko 'lex Perković'
Hrvatska je tri dana prije ulaska u EU zakonom, nazvanim „lex Perković“, vremenski ograničila primjenu europskog naloga za hapšenje, što je izavalo spor s Europskom komisijom, ali je on najvjerojatnije riješen ukidanjem ograničenja i izimijenjeni zakon trebao bi se primjenjivati od 1. januara 2014.
Europska komisija je zbog hrvatskog ograničavanja primjene europskog naloga za hapšenje ranije zaprijetila sankcijama, tumačeći da su ograničenje u zakonodavstvo mogle ugraditi samo članice koje su u EU ušle do 2002.
Ministar pravosuđa Orsat Miljenić poručio je na kraju rasprave o izmjenama zakona da je to rezultat dogovora s Europskom komisijom te je izvjesno da će biti prekinuta procedura uvođenja sankcija.
Nakon što je Sabor izmjenio sporni zakon, potpredsjednica Europske komisije Viviane Reding izjavila je da je za nju slučaj „lex Perković“ riješen, pa je najavila kako će Komisija zaustaviti postupak protiv Hrvatske čim zakon stupi na snagu.
(AlJazeera)
