Srednji tok rijeke Drine veliki je energetski projekt Bosne i Hercegovine, Srbije i Italije. Za realizaciju se čeka zeleno svjetlo Bosne i Hercegovine, čiji entiteti nude različite vizije posla.
Čiste odnose želio je definisati resorni državni ministar Mirko Šarović. Baš tada pojavila se priča o njegovoj smjeni, koju su podržali Savez nezavisnih socijaldemokrata i Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine.
Pecaroše kraj Drine trebali bi, velikim planom tri države, zamijeniti građevinski radnici, izvještava Al Jazeerin reporter Boris Gagić.
Tri elektrane
U slivu srednje Drine napravile bi se tri hidroelektrane, vrijedne 800 miliona eura. Energetske kapacitete radili bi Italijani, koji bi imali 51 posto učešća u njihovom upravljanju. Ostalih 49 posto u zajedničkoj firmi ravnopravno bi dijelile Srbija te Bosna i Hercegovina.
U toj zemlji dominirala su dva stava. U Banjaluci su željeli sami u posao, jer su takav sporazum davno potpisali sa Srbijom i Italijom. S tim se ne slažu u drugom entitetu, Federaciji Bosne i Hercegovine, jer kažu, projekt mora odobriti država.
Dok nema dogovora i jasnog pogleda na krupan posao, priču je stopirao državni ministar Mirko Šarović, nekada predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska. Njegovu su ostavku u međuvremenu inicirali u SNSD-u.
"Nije Srednja Drina ono što je presudilo Mirku Šaroviću, nego odnosi Srpska demokratska stranka - SNSD", tvrdi Nebojša Radmanović, funkcioner SNSD-a.
Sumnjivi razlozi
U SDS-u sumnjaju u čisto političke razloge za smjenu njihovog čovjeka u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine.
"Evo, našli su zajednički jezik, vidjećemo epilog takve vrste dogovora između SNSD-a i SDP-a", kaže Borislav Bojić, funkcioner SDS-a.
Nakon posljednjeg susreta s liderom SNSD-a Miloradom Dodikom, šef SDP-a Zlatko Lagumdžija je poručio: "Hidroelektrane na Drini projekat je vijeka, dobar i za Bosnu i Hercegovinu, i za Srbiju. Omogućit će nam to otvaranje novih radnih mjesta, veću zaradu uz pomoć italijanskog partnera u prodaji struje, koji bi imao koncesiju u poslu 15 godina, a na svemu će raditi javne firme".
Opozicija u RS-u tumači da bi entitetske elektroprivrede, u Banjoj Luci i u Sarajevu, dijelile, s nešto više od 12 posto, učešće u projektu.
"Dvije važne stranke u Bosni i Hercegovini, SDPBiH i SNSD, usaglasile su stavove. Žele nastaviti projekat Srednja Drina. kojeg bi provela nova osoba na čelu Ministarstva vanjske trgovine Bosne i Hercegovine", izvještava Gagić.
Druga razmišljanja
To ministarstvo ima kontrolu nad državnim Elektroprenosom, na čijem računu stoje ogromni milionski iznosi u eurima.
Uz sredstva entitetskih elektroprivreda, čuju se i druga razmišljanja kako praviti hidropotencijale na Drini.
"Sopstvenim mogućnostima možemo finansirati najznačajnije energetske objekte i ne smijemo dozvoliti njihovu rasprodaju", poručuje Aleksandar Golijanin, funkcioner Partije demokratskog progresa.
U RS-u su pokušali napraviti i projekt s Nijemcima o gradnji hidropotencijala u gornjem slivu Drine. Bez puno objašnjenja, strateško partnerstvo teško 460 miliona eura, ugovoreno 2012. godine, raskinuto je sredinom ove godine.
(AlJazeera)
